Najvažniji crkveni događaji u svijetu

Godina 2016. obilovala je važnim događajima od kojih su neki doveli i do velike polarizacije između klera, ali i vjernika općenito. Amoris Laetitia i debata o pričesti za razvedene, zajednička Deklaracija patrijarha Kirila i pape Franje, završetak Godine milosrđa, pregovori s članovima Svećeničkog bratstva sv. Pija X., kanonizacija Majke Terezije pa čak i katoličko pitanje koje je postalo jedno od središta američkih izbora (razotkriveno osnivanje lažnih katoličkih organizacija, katolički glas koji je prevagnuo Donaldu Trumpu…), učinili su ovu godinu, s novinarske točke gledišta, izrazito zanimljivom.

1. Amoris Laetitia i rasprava o pričesti za razvedene i ponovno vjenčane katolike

Apostolska pobudnica pape Franje “Amoris Laetitia“, izdana početkom travnja, rezultat je dviju sinoda o obitelji koje su se odvile 2014. i 2015. godine. Pobudnica je u kratkom roku izazvala brojne kontroverze zbog navodnog dopuštanja pričesti za razvedene i ponovno necrkveno vjenčane katolike (što je u suprotnosti s tradicionalnim katoličkim naukom). I dok su se s jedne strane pojavile interpretacije koje su podupirale takvu promjenu (s kojom se i sam papa Franjo složio u privatnom pismu dijelu argentinskih biskupa), mnogi kardinali imali su drugačije mišljenje, naglašavajući kako novi dokument ne mijenja tisućljetni nauk. Situacija je posebno eskalirala u listopadu kada su četvorica katoličkih kardinala objavila Dubiu u kojoj su tražili Svetog Oca da javno pojasni tekst pobudnice. Kardinal Gerhard Muller, prefekt Kongregacije za nauk vjere, posljednji je progovorio o toj temi, ponovivši ono što je sv. Ivan Pavao II. o tom pitanju iznio u pobudnici Familiaris Consortio: katolici koji su u “drugom braku” mogu primati pričest samo ako žive “kao brat i sestra”, dakle suzdržavaju se od spolnih odnosa.

2. Ubojstvo oca Jacquesa Hamela

Ubojstvo francuskog svećenika oca Jacquesa Hamela za vrijeme mise u malom francuskom gradu potreslo je cijelu Europu. Posebno je šokantno što su svećenika zaklala dvojica islamista i to pred nekolicinom ljudi koji su došli na svetu misu. Takvo vjerski motivirano ubojstvo svećenika Zapadna Europa nije vidjela stoljećima. Iz Crkve u Francuskoj ubrzo je stigla inicijativa za ubrzanu kanonizaciju oca Hamela, a s francuskim stanovništvom solidarizirali su se čak i mnogi muslimani.

3. Oslobođenje kršćanskih gradova od ISIL-a i povratak iračkih kršćana

Broj iračkih kršćana pada iz godine u godinu. Izloženi stalnim progonima, ubijanjima i uništavanjem crkava koje poduzimaju ISIL-ovi teroristi, irački kršćani trenutačno su jedna od najprogonjenijih skupina u svijetu. Unatoč tome, Crkva u Iraku ostala je izrazito živa, a posebna radost nastupila je nakon nedavnih oslobođenja kršćanskih sela u okolici Mosula i gradova kao što je Qaraqosh. Godine rata nisu uspjele istrijebiti kršćanstvo koje na tim prostorima postoji još od apostolskih vremena.

4. Kanonizacija Majke Terezije

Foto: L’Osservatore Romano

Ova “velikodušna djeliteljica Božjeg milosrđa” kako ju je nazvao papa Franjo, proglašena je svetom 4. rujna na radost stotina tisuća katolika koji su se okupili na Trgu sv. Petra kao i stotina milijuna drugih. Rijetko se koja osoba tijekom postupka beatifikacije i kanonizacije susrela s tolikim otporom i kampanjama blaćenja kao što je bila ova skromna albanska redovnica. Mnogi su je neosnovano optuživali kako je “zlostavljala siromašne i družila se s diktatorima“, a razina optužbi pojačavala se kako se bližio dan proglašenja svetim. Ipak istina je na kraju pobijedila, a oni kojima je najviše pomogla ostali su joj do kraja zahvalni. Tako je i sam hinduski premijer Indije izjavio kako svi Indijci trebaju biti ponosni zbog njezine kanonizacije. Ipak neke benignije laži i dalje ostaju poput mnogih izjava koje su joj pripisane premda ih nikada nije izgovorila.

5. Godina milosrđa

Premda je službeno otvoren u prosincu prošle godine, Jubilej milosrđa svoje je najveće plodove dao u 2016. Osim činjenice da je gotovo milijardu ljudi prošlo kroz Sveta vrata, otvorena u crkvama diljem svijeta, kao i brojnih svjedočanstava milosrđa, jedan od najvećih ‘uspjeha’ Jubileja svakako je povećanje svijesti o važnosti sakramenta pomirenja (osobito na Zapadu) kao i odluka pape Franje da svi svećenici mogu tijekom njegova trajanja dati odrješenje za grijeh abortusa. Ta, kao i ostale važne odluke, nisu prestale važiti zajedno s Godinom milosrđa, dapače apostolskim pismom ‘Misericordia et misera‘ Sveti je Otac produžio mandat svećenicima da odrješuju grijeh abortusa i dalje. Također produžio je i mandat ‘misionarima milosrđa‘ koji mogu odriješiti one grijehe koji su do sada bili pridržani Svetoj Stolici. Također Papa je u znak dobre volje omogućio vjernicima da valjano idu na ispovijed kod svećenika-članova Svećeničkog bratstva svetog Pija X. čiji status nije kanonski reguliran.

Napisao Tino Krvavica

Najvažniji događaji u Crkvi u Hrvatskoj

Godina koju sutra ispraćamo bila je dinamična i ispunjenima događanjima u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj. Osim imenovanja novih biskupa, što je dio prirodnog procesa obnavljanja Crkve i njezina života, započete Sinode u najvećoj dijecezi u Crkvi u Hrvatskoj i nastavka niza pastoralnih i karitativnih aktivnosti, laici su raznim inicijativama također dali svoj doprinos toj dinamici. Također, godina nije prošla bez “sporova”, a onaj koji je privlačio najviše pažnje jest onaj u svezi s kanonizacijom bl. Alojzija Stepinca. Crkva je bila iznimno angažirana na širenju istine o hrvatskom blaženiku i odgovaranju na klevete protiv njega za koje se mislilo kako su konačno do konca raskrinkane, pa je tako na Hrvatskom katoličkom sveučilištu organiziran veliki znanstveni simpozij o bl. Stepincu u kojem su sudjelovali i srpski povjesničari.

1. Laičke inicijative

Inicijative poput 40 dana za život, Hod za život i najnovija, ProLife.hr, pokazale su ispravan način na koji se katolički laici mogu angažirati na pitanjima koja su od važnosti za njih. Ove inicijative vratile su u fokus javne rasprave pitanje abortusa koje više neće moći biti odlagano, čak i ako u ovom trenutku ne postoji politička volja za njih. Kako je rečeno u Doktrinalnoj noti o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu: Izvršavanjem svojih građanskih dužnosti, vođeni svojom kršćanskom savješću, u skladu s pripadajućim joj vrijednostima, vjernici laici vrše također svoju zadaću prožimanja vremenitog reda kršćanskim duhom, poštujući njegovu narav i opravdanu autonomiju, te surađujući s ostalim građanima prema specifičnoj stručnosti i na vlastitu odgovornost. To spomenute inicijative upravo i rade, uz duhovnu potporu biskupa i Crkve kojoj pripadaju.

2. Druga Sinoda zagrebačke nadbiskupije

Više od 90 godina nakon prve sinode Zagrebačke nadbiskupije i nakon 14 godina priprema, 9. prosinca započela su prva zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije u kojem je sudjelovalo 175 članova.

“Bilo bi potpuno neprimjereno da baština i karizme naše Zagrebačke nadbiskupije, koje smijemo živjeti kao baštinici prošlosti, postanu razlogom uljuljanosti i nepokretnosti u vjeri. Sinoda je vrijeme ponovnoga otkrivanja istine da je vjera dar, da ne bismo poput Isusovih suvremenika tražili neku vrstu jamstva u činjenici da smo vjernici, da smo ‘djeca Abrahamova, da samo izvanjski nosimo i prenosimo svoj vjernički identitet”, naglasio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u pastirskom pismu povodom zasjedanja. Riječ je o događanju koje će zasigurno imati veliku važnost u duhovnim gibanjima u Zagrebačkoj nadbiskupiji, koja je oduvijek imala poseban status u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj.

3. Evangelizacija na Ultra festivalu

“Nova evangelizacija” na djelu. Mladi iz nekoliko molitvenih zajednica iz cijele Hrvatske, uz pomoć i blagoslov Splitsko-makarske nadbiskupije i duhovno vodstvo nekoliko svećenika “izašli su na ulice”, baš kako to papa Franjo poziva, naviještati Isusa Krista onima koji ga najviše trebaju. Tako je veliki techno festival koji se održava u Splitu ove godine uz “uobičajenu ponudu” imao i važnu alternativu. Mlade evangelizatore i svećenike koji su bili spremni u svakome trenutku razgovarati o važnim temama s onima koji su to željeli. Evangelizatorska akcija rađena u velikoj mjeri po uzoru na one koje se već dulje vrijeme događaju u Poljskoj otvorila je tako jedan neograničeni prostor za evangelizaciju koji čeka na Crkvu da ga popuni svojim ljudima. Jako važan događaj za sve nas.

4. Dolazak kardinala Müllera u Hrvatsku

Posjet prefekta Kongregacije za nauk vjere Gerharda Ludwiga Müllera odjeknuo je u javnosti i zasigurno donio i brojne dobre plodove. Dolazak čelnog čovjeka najvažnijeg vatikanskog dikasterija događaj je sam po sebi, a kada se tome doda činjenica da je riječ o kardinalu koji je očito jako naklonjen našem narodu i Crkvi u Hrvata, onda to događanje dobiva i dodatna značenja. Kardinal je dobio počasni doktorat Hrvatskog katoličkog sveučilišta, promovirao svoju knjigu “Razgovori o nadi” te u zagrebačkoj prvostolnici predvodio misu na kojoj je izrekao predivne riječi o blaženom Alojziju Stepincu.

5. Imenovanja novih biskupa

Nakon što je prošle godine za novog biskupa krčkog imenovan Ivica Petanjak, ove godine je Hrvatska biskupska konferencija dobila nove članove – za novog biskupa gospićko-senjskog zaređen je karmelićanin o. Zdenko Križić, za novog biskupa šibenskog mons. Tomislav Rogić, a novi vojni ordinarij postao je mons. Jure Bogdan. Tako smo, u zahvalnosti umirovljenim biskupima od kojih su novi preuzeli službu, svjedočili imenovanjima u hrvatskom episkopatu za pontifikata pape Franje koji će mu zasigurno donijeti “svježinu” i dodatni zanos. Mediji su uglavnom naklapali o “Franjinim biskupima” ponovno ignorirajući stvarnost Crkve u kojoj možda postoje teološke ili pastoralne nijanse razlikovanja među biskupima i njihovim osobnostima, ali ono najvažnije je nenarušivo – jedinstvo u naviještanju autentičnog evanđelja Isusa Krista.

Napisao Goran Andrijanić