Ova godina je za Bitno.net bila bogata teološkim i filozofskim člancima. Započeli smo neke važne nizove (aktualni intelektualni i kulturni prijepori u svijetu, povijesno-filozofski prikaz ateizma, kršćani Bliskog istoka), a druge smo zaključili (znanost i kršćanstvo, nastanak novozavjetnog kanona). Imali smo i važnih doprinosa u velikim temama o sekularizmu i ključnim prijeporima u Katoličkoj Crkvi, dok je analiza suvremenog islama vjerojatno aktualnija nego ikad. Evo našeg izbora za 10 najvažnijih teoloških članaka u 2016. godini.

Možda još snažnije od samog Drugog vatikanskog sabora, Crkvu su obilježili teološki prijepori koji su se razvili nakon Koncila. Kako trebamo tumačiti Crkvu nakon tog događaja? Je li to nastala neka nova stvarnost, neka nova Crkva u diskontinuitetu sa starom? Ili postoji temeljni i bitni kontinuitet između pretkoncilske i postkoncilske Crkve?

Glavno ime u toj raspravi je Benedikt XVI., a njegov kolosalni doprinos: hermeneutika reforme u kontinuitetu.

Ivica Raguž

Foto: uki.hr

Članak dr. Ivice Raguža „Marijina poslušnost i žene danas“ izazvao je snažne reakcije i pravu medijsku buru. Bitno je dao prostora raznim glasovima u raspravi: oglasio se don Damir Stojić, sam Raguž je pojasnio kako je njegov tekst „razotkrio nakane mnogih srdaca“, naš Hrvoje Juko je napisao odgovor na napade na dr. Raguža, a  Bruna Veličić je argumentirala za drukčiji stav. Na kraju smo ipak odlučili istaknuti tekst kojim je ova – nadamo se konstruktivna – polemika zaključena.

Izvor: http://www.renemagritte.org/

Filozof Edward Feser je našim čitateljima vjerojatno već dobro poznat. Premda je njegov članak o tome kako sekularizam potkopava temelje moralnosti iznimno važan, na kraju smo se odlučili istaknuti njegovu dugu, ali izvanrednu analizu odnosa države i religije u liberalizmu, islamu i kršćanstvu. Mogli biste se začuditi gdje postoje dodirne točke.

Foto: Radio Vatican

Premda je u povijesti Crkve bilo Petrovih nasljednika koji su se odrekli svoje službe, nikada nisu imali titulu „pape emeritusa“ kao što je danas nosi Benedikt. Ta nova situacija rađa pitanja: je li Benedikt na bilo koji stvaran način još uvijek papa ili je to tek počasna titula? Je li njegova „ostavka“ nekako promijenila papinstvo? U ovome tekstu možda možete pronaći odgovore na takva pitanja.

Foto: Shutterstock

Zapravo smo ovdje mogli staviti bilo koji od ovogodišnjih dijelova niza našeg suradnika, povjesničara Ante Vučića o nastanku novozavjetnog kanona. Ali vjerujemo da je ovaj članak osobito zanimljiv i edificirajuć: pokazuje kako su kršćani bili spremni dati život za riječ Božju te objašnjava što nam to govori o kanonu Biblije.

Foto: Shutterstock

Premda etikete poput „liberalno“ i „konzervativno“; „lijevo“ i „desno“ nisu najsretnije kad govorimo o teološkim prijeporima, one su ustaljene i ne može se zanijekati da referiraju na stvarne i postojeće podjele. Ross Douthat u ovom predavanju pojašnjava o kojim se to točno pozicijama radi te zašto je jaz među njima tako velik.

liberalizam

Nakon što dobijete ideju o tome što je „liberalni“, a što „konzervativni“ katolicizam, može se postaviti daljnje pitanje: je li njegova liberalna inkarnacija uopće… pa, katolička? Ovaj tekst argumentira da je odgovor na to pitanje negativan.

Foto: Wikimedia commons/Jan van Eyck, Posljednji sud, 1444.

Kardinal Avery Dulles SJ je možda najvažniji američki teolog 20. stoljeća. U ovom eseju izlaže što je točno katolički nauk o paklu, znamo li koliko ljudi tamo završava te koliko optimistični ili pesimistični možemo biti po pitanju izvjesnosti našega spasnja.

Anticrkvenih pseudopovijesnih narativa imamo na izvoz. U ovome članku povjesničar Ante Vučić odgovara na nekoliko popularnih mitova koji se ad naueam ponavljaju o Katoličkoj Crkvi i religiji.

Prvijenac našeg suradnika Mihovila Katića. U ovome tekstu možete naučiti nešto o ekonomiji, socijalnom nauku Crkve i njihovom presjeku u Hrvatskoj. Pročitajte Katićevu evaluaciju skore porezne reforme u svjetlu kriterija socijalnog nauka.

Bitno.net