Poznati hrvatski umjetnik Tomislav Kršnjavi izradio je kip na poziv sestara karmelićanki  u Brezovici. „Do sada sam kip Alojzija već oblikovao mnogo puta i uvijek sam stvorio novu kompoziciju njegova lika, želeći time izraziti duboku slojevitost njegove osobnosti, ljepotu i bogatstvo njegove svete duše. Nova kompozicija tako na poseban način naglašava određeni vid njegove karizme, dara Božje milosti kojom se Bog proslavljao u njegovu životu. Izradivši nekoliko skica za moguću kompoziciju kipa pred Karmelom, odlučio sam zajedno sa sestrama da to bude kompozicija njegova lika u liturgijskom ruhu koje je nosio pri slavlju prve mise u Karmelu te da njegova figura bude oblikovana u gesti blagoslova kako bi kip bio postavljen prema prilazu Karmelu, dočekujući s blagoslovom sve hodočasnike koji posjećuju Karmel i njegove sestre“, objašnjava.

Mladomisnička misnica

Kipar je odlučio oblikovati mladomisničku misnicu koju su blaženiku darovali njegovi roditelji, a čija se simbolika tako proročki pokazala u njegovu životu. „Veliki vezeni križ na leđima s monogramom Isusovim postao je veliki križ njegova životnog puta, križ koji je Alojzije tako hrabro ponio i nosio do kraja. Pokušao sam oblikovati njegovu figuru u blagom i čvrstom stavu, u nježnoj, ali odlučnoj kretnji pouzdanja u Božju providnost. Uvijek iznova i iznova uzdati se u Gospodina, u njegovu milost i njegova rasvjetljenja kojima Duh daruje srce. Stoga sam i Alojzijev pogled oblikovao jedva vidljivim, gotovo kao da spava u pouzdanju i predanosti, ne motreći strahote koje su mu za života dolazile u susret, već pogleda okrenuta u nutrinu, u Gospodina bez kojega se ne može učiniti ništa i koji jedini daje pravi mir“, kaže kipar.

Dar hodočasnicima

Sestre karmelićanke ovaj kip, zahvaljujući pomoći dobročinitelja, daruju hodočasnicima i javnosti te su ga podigle ispred Karmela. „Da je podignut unutar Karmela, nitko ga osim njih ne bi mogao vidjeti, no ovako, darovan svima na pogled, ostaje nedostupan njihovu pogledu osim s prozora i s leđa. Zbog toga mi je drago da se na leđima nalazi taj veliki vezeni križ koji simbolizira i sve njihove žrtve i odricanja u životu koje svakodnevno spajaju s Kristovom mukom i žrtvom, a sve to za nas i spasenje naših duša. Zahvaljujem se sestrama na povjerenju koje su mi iskazale da izradim ovaj kip koji su one tolike godine iščekivale, na njihovim molitvama kojima su me pratile; dok sam ja oblikovao kip rukama, one su ga oblikovale molitvom i predanjem“, završava.

O kiparu

Tomislav Kršnjavi rođen je 16. 9. 1975. u Zagrebu. U braku je sa suprugom Lindom Milić Kršnjavi, također akademskom kiparicom, s kojom ima četvero djece. Maturirao je 1994. na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1998. g. diplomirao je kiparstvo. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Od 2004. godine ima status samostalnog umjetnika Republike Hrvatske.

Do sada je postavio preko 200 javnih skulptura u zemlji i inozemstvu, primjerice brončanu bistu kardinala Franje Kuharića na svečanom ulazu Hrvatskog Sabora, bistu dr. Jure Petričevića u sjedištu Matice hrvatske u Zagrebu, bistu Henrya Dunanta pred zgradom Crvenog križa u Zagrebu, bistu vlč. Vilima Cecelje na Bleiburškom polju, bistu bl. Miroslava Bulešića u mjestu njegova mučeništva u Lanišću, bistu biskupa Juraja Dobrile na ulazu Sveučilišta u Puli, bista sv. Ivana Pavla II pred župnom crkvom u Krašiću.  Uz mnoge druge biste, posljednji je Posuški triptih s bistama Milana Ramljaka, Vlade Jukića i polufigurom Benjamina Tolića postavljen pred osnovnom školom u Posušju.

Mnogi su tu još veliki spomenici, poput brončanog kipa sv. Petru na ulazu u Makarsku luku, visokog 3,5 metra, kao i spomenik našem pjesniku Tinu Ujeviću, komponiranog za stolom kako piše pjesmu na makarskom trgu. U Zmijavcima kod Imotskog izradio je petero brončanih vrata župne crkve, i projektirao Trg sv. Lovre. U gradu Pagu postavio je brončani kip Paška čipkarica, a prije nekoliko godina i kip Paški solar. Izradio je brojne kipove naših svetaca i blaženika, primjerice spomenik kardinala bl. Alojzija Stepinca ispred sisačke katedrale, te veliku kompoziciju Zid hrvatskih mučenika u atriju sisačke Biskupije, koja je autorski diptih sa suprugom Lindom, gdje je izveo tri od šest brončanih figura. Tu je izradio i kip sv. Kvirina Sisačkog i kip Bogorodice – Gospa od Strpljivosti. Izradio je spomenike kardinalu Franji Kuhariću u Petrinji i rodnom mu Pribiću te uredio cijeli interijer marijanskog svetišta u Gori kod Petrinje, gdje je uz crkvu izveo i veliki mramorni kip visok preko 4 metra, u kompoziciji Gospe Žalosne pod Križem s raspetim Isusom.

U Gospinom parku u Stenjevcu izveo je portretne reljefe sv. Leopolda, sv. Nikole i sv. Marka, tri od sedam u nizu Hrvatskih svetaca i blaženika. Ostala četiri izvela je supruga Linda. Njegovo zadnje djelo je cjelokupno kiparsko uređenje novog interijera bjelovarske katedrale, koje je prošle godine dovršio postavivši brončani reljefni friz s prizorima prisutnosti Duha Svetoga na kanoničke klupe u svetištu. Ove je godine, uz šestu obljetnicu uspomene na djevojku Anamariju Carević koja je jedina izravna žtrva zagrebačkog potresa, izradio njenu portretnu bistu, postavljenu u prostoru Nadbiskupske klasične gimnazije. Trenutno kiparski oblikuje cjelokupni novi interijer sisačke katedrale Uzvišenja svetog Križa.