Pregovori između Svećeničkog bratstva svetog Pija X. i Vatikana traju već nekoliko desetljeća, gotovo od samog trenutka osnivanja Bratstva koje je ustanovio nadbiskup Marcel Lefebvre, nezadovoljan nekim zaključcima Drugog vatikanskog sabora, a napose novim obredom svete mise.

Tijekom tih nekoliko desetljeća pregovori su se odvijali u valovima, jedno vrijeme bi oni bili iznimno intenzivni, a potom bi uslijedilo vrijeme zatišja. Dva su trenutka ključna u povijesti FSSPX-a (skraćenica latinskog naziva Bratstva), ako izuzmemo godinu njegova osnivanja: prvi je 1988. godina kad je nadbiskup Lefebvre, unatoč osobnim molbama sv. Ivana Pavla II., zaredio četiri nova biskupa bez potvrde Svete Stolice (koji su potom ekskomunicirani, dok je cijeli postupak proglašen “raskolničkim činom”). Tom prilikom jedan dio svećenika i članova istupilo je iz FSSPX-a te osnovalo Svećeničko bratstvo sv. Petra koje je ispovjedilo potpunu poslušnost papi i potpuno prihvaćanje Učiteljstva Crkve.

Drugi događaj krajem 2000-ih obilježilo je povlačenje ekskomunikacije četvorici biskupa, što je zasluga pape Benedikta XVI. Povlačenju ekskomunikacije slijedili su intenzivni pregovori između Vatikana i Bratstva te se činilo kako će napokon doći do ponovnog ujedinjenja, međutim pregovori su propali.

Upravo propast tih posljednjih pregovora, nakon kojih je uslijedilo nekoliko godina zatišja, razlog su opreza i skepse nekih “tradicionalnih” katolika i podupiratelja FSSPX-a nakon što su se pojavile posljednje vijesti o “nikad bližem pomirenju” između dviju strana, kako je to naslovio Vatican Insider.

Naime, prije nekoliko mjeseci ponovno su se intenzivirali pregovori između Bratstva i Svete Stolice i to susretom biskupa Fellaya s papom Franjom početkom travnja prošle godine. Uskoro je na površinu isplivalo kako je Vatikan FSSPX-u spreman ponuditi status osobne prelature po uzoru na Opus Dei, kao i informacije da se neće inzistirati na pitanjima priznavanja novog obreda mise, nauka Drugog vatikanskog koncila o religijskoj slobodi, ekumenizmu te odnosu između Crkve i države.

Premda se u jednom trenutku činilo kako su pregovori (ponovno) zašli u slijepu ulicu, svoju otvorenost Bratstvu papa Franjo je istaknuo u nedavnom apostolskom pismu “Misericordia et Misera” kojim je produljio na neograničeno vrijeme ovlasti svećenika članova FSSPX-a da slušaju ispovijedi i vjernicima udjeljuju sakrament pomirenja.

Spomenute vijesti dobile su svoj nastavak u posljednjem intervjuu biskupa Fellaya koji je 29. siječnja dao za francusku televizijsku postaju TVLibertés. U njemu je poglavar Bratstva istaknuo kako smatra da se “ne treba čekati na rješavanje svih problema u Crkvi”, radi uspostavljanja punog jedinstva. Ipak istaknuo je kako postoji jedan uvjet:

“Uvjet je taj da i dalje ostanemo onakvi kakvi jesmo, da zadržimo sve principe koji su nas održali na životu i zbog kojih smo ostali katolici.”

Fellay je također nadodao kako mu se čini da u posljednje vrijeme Crkva popušta oko tih pitanja: “To znači da imamo pravo neslagati se (s određenim pitanjima, op. a.), a da nas se pritom i dalje smatra katolicima.”

Na njegove riječi osvrnuo se nadbiskup Guido Pozzo, tajnik komisije ‘Ecclesia Dei’ zadužene za pregovore s Bratstvom, koji je za Vatican Insider izjavio kako se dvije strane nalaze blizu dogovora u punom zajedništvu.

Unatoč tome, smatra se kako će se i nakon vjerojatnog ujedinjenja nastaviti pregovori između dviju strana, poglavito o sakramentalnoj valjanosti svete mise služene po novom obredu.

Više o cijeloj temi pročitajte OVDJE.

Tino Krvavica | Bitno.net