Državni zavod za statistiku objavio je danas priopćenje kojim su pokušali pojasniti kontroverze oko broja katolika u službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: Zavod) glavni je nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. Zavod je neovisna i stručna institucija koja svoje aktivnosti obavlja u skladu sa Zakonom o službenoj statistici te europskim i međunarodnim statističkim standardima.

U skladu s time, Zavod je obavljao sve popisne aktivnosti na stručan i profesionalan način te je 22. rujna 2022. objavio službene rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (u nastavku teksta: Popis 2021.) o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etnokulturalnim obilježjima stanovništva, što je jasno komunicirano s javnošću. S obzirom na informacije o vjerodostojnosti podataka Popisa 2021. koje su se pojavile u medijima, čime se narušava kredibilitet i ugled Zavoda u javnosti, smatramo potrebnim reagirati radi cjelovitoga i točnog informiranja javnosti.

Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.

Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.

Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, želimo naglasiti da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda. Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.

Slijedom navedenog odbacujemo navode o „kompromitiranosti“ podataka Popisa 2021. te pozivamo cjelokupnu javnost da se pri tumačenju i analizi podataka koriste isključivo službenim rezultatima Popisa 2021. koji su objavljeni na internetskoj stranici Zavoda.

DZS odvojeno broji katolike i pripadnike Katoličke Crkve, posljedica je apsurd

Podsjećamo, naš portal jučer je intenzivno pisao o nelogičnostima u Popisu stanovništva 2021. prema kojem deklariranih katolika u Hrvatskoj ima 78,9%. Istovremeno broj “Ostalih kršćana” naglo je skočio te obuhvaća 186 960 osoba ili 4,83 posto stanovništva (što čini ogroman skok u odnosu na popis iz 2011. gdje ih je bilo samo 0,3 posto).

Odgovarajući na naš upit, iz DZS-a su potvrdili kako su u kategoriju “Ostalih kršćana” ubrojeni i oni koji su se deklarirali kršćanima, ali su pod vjersku zajednicu stavili da pripadaju Katoličkoj Crkvi (ukratko, katolici). Dapače, prema podacima DZS-a, oni čine veliku većinu te kategorije.

Također su naveli i kako će naknadno objaviti podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici. To znači da ćemo u popisu stanovništva imati različite podatke za broj katolika i za broj pripadnika Katoličke Crkve.

Način popisivanja je, nažalost, doveo do apsurdnih podataka kao što je nagli pad broja katolika te nagli rast “ostalih” u tradicionalnim katoličkim sredinama.

Tako je općina Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema popisu iz 2011. imala 99,29% katolika, dok oni sada čine 32,03%. Istovremeno u rubrici “Ostali kršćani” navedeno je 67,44% osoba.

U Molvama, koje su 2011. imale udio katolika od 98,81%, sada je njih samo 57,89%, uz 39,22% “ostalih kršćana”.

Slično vrijedi i za Staro Petrovo Selo (2011. 97,11% katolika, danas 65,5% katolika i 31,75% “ostalih”) te Novu Kapelu (2011. 98,39% katolika, sada 65,72% uz 32,12% “ostalih”).

Što se tiče “dvije različite tablice”, koje se spominju u priopćenju DZS-a, jučer su korisnici Twittera objavili kako je postojala ranija verzija službenog dokumenta DZS-a. Prema njemu, tj. prema ranijoj tablici (koju DZS naziva kontrolnom analitičkom tablicom) , u Hrvatskoj živi 3 283 001 katolika ili 83,63%.