Na američkom Sveučilištu Notre Dame u sklopu Instituta za crkveni život „McGrath“ provedeno je istraživanje mentalnog zdravlja bogoslova, izvještava Zenit. Izvještaj, koji je objavljen prošloga tjedna, naslovljen je „Znadeš li da su dostojni?“ – to pitanje o kandidatima postavlja biskup tijekom njihova svećeničkog ređenja.

Autori istraživanja – otac Thomas Berg, bivši odgojitelj u bogosloviji i moralni teolog, te Timothy Lock, klinički psiholog – tvrde da to pitanje zahtijeva više od formalnog psihološkog pregleda ili uspješnog akademskog uspjeha. Da bi se moglo odgovorno odgovoriti na njega, Crkva mora poznavati osobe koje razmišljaju o svećeništvu.

Berg i Lock su u izvještaju dali 12 prijedloga za poboljšanje formacije budućih svećenika. Šest prijedloga odnose se na učinkovitije korištenje psihološke usluge u formaciji, tri prijedloga tiču se kandidata s posebnim potrebama i još tri se odnose na formaciju za život u čistoći i celibatu.

Spolna zrelost kandidata

Govoreći o pripremi bogoslova za spolnu zrelost, izvještaj uočava upečatljivu razliku između percepcije formacijskih djelatnika i stručnjaka za mentalno zdravlje. Dok je 85 % biskupa, 84 % rektora bogoslovija i 72 % ravnatelja za duhovna zvanja izrazilo veliko povjerenje ili sigurnost da bogoslovije u tom području primjereno pripremaju kandidate, isto je izjavilo samo 35 % stručnjaka za mentalno zdravlje. Visoku razinu povjerenja izrazilo je tek 14 % njih.

Autori vezani za temu spolnosti, celibata i čistoće smatraju da bi kandidati koji stupaju u bogosloviju trebali biti trajno spolno suzdržani tijekom duljeg razdoblja od barem nekoliko mjeseci, bez posrtaja. Slično tomu, prije poziva na đakonat trebali bi živjeti u celibatu barem 12 mjeseci, bez posrtaja.

Nadalje, autori potiču biskupije da aktivno sudjeluju o razgovorima o primanju osoba koje doživljavaju istospolnu privlačnost u svećeništvo. Isto tako, predlažu smisleniji način definiranja „prolazne istospolne privlačnosti” i „duboko ukorijenjene istospolne privlačnosti” za uporabu u programima formacije u bogosloviji.

Kandidati s posebnim potrebama

Autori također govore i o sve većem broju kandidata za svećeništvo s poremećajima iz spektra autizma. Naveli su istraživanja koja pokazuju nagli porast zabilježene učestalosti autizma – s otprilike 0,5 slučajeva na 1000 djece u 1960-im i 1970-im godinama na 32,2 slučaja na 1000 djece u 2022. godini.

Autori upozoravaju da činjenica da neki kandidat ima poremećaj iz spektra autizma ne znači samo po sebi da osoba nije prikladna za svećeništvo. Naprotiv, oni zagovaraju bolju procjenu i dugoročnu podršku za takve osobe.

Lijekovi za ADHD i opsesivno-kompulzivni poremećaj mogu pomoći čovjeku, navode autori. Stoga nema zapreke da se osoba s tim poremećajima zaredi za svećenika, čak i ako će te lijekove morati nastaviti uzimati nakon ređenja, a možda i cijeloga života.

Nadalje, autori potiču daljnje istraživanje kako bi se dala potrebna podrška bogoslovima s poremećajem iz spektra autizma i srodnim poremećajima – uključujući one kojima je dijagnosticiran klinički značajan deficit kognitivne empatije.

Na kraju, bogoslovije moraju dati prednost osiguravanju resursa potrebnih za rješavanje ozbiljnih formacijskih nedostataka kod primljenih kandidata.

Psihološka potpora u bogoslovijama

Autori predlažu brojna poboljšanja koja se odnose na korištenje psihološke potpore u bogoslovijama. U istraživanju su naveli podatak drugih istraživanja prema kojima 54 % odraslih osoba doživljava usamljenost, 66 % ljudi doživljava fizičke simptome stresa, a 69 % osoba izjavilo je da su trebali bolju emocionalnu podršku od one koje su primili.

Autori stoga smatraju da bi trebale biti uključene barem dvije psihološke procjene u tijek formacije bogoslova, a izvještaj o početnoj psihološkoj procjeni trebao bi biti dostupan odgojitelju bogoslova. Također, predlažu da bogoslovije imenuju stalnog djelatnika koji bi djelovao kao psihoterapeut za bogoslove.