Potrebno se zaustaviti i doista razmisliti o tome kakve mogu biti posljedice umjetne inteligencije i njezine uporabe, kao i promišljati o njezinim opasnostima. Na to je potaknuo državni tajnik kardinal Pietro Parolin koji je, razmišljajući o izazovima koje predstavljaju nove tehnologije, odgovarao na pitanja novinara na marginama skupa naslovljenog „Vjera i razum u doba umjetne inteligencije“, koji se jučer poslijepodne, 16. rujna, održao u Dvorani refektorija Zastupničkog doma u Rimu. Kardinal Parolin se osvrnuo upravo na temu umjetne inteligencije, njezinih potencijala i rizika za čovječanstvo i opće dobro u izlaganju koje je održao na skupu, kao i u odgovorima na pitanja novinara o aktualnim međunarodnim događajima. Osvrćući se na potrebu za samoregulacijom koju su istaknule same velike tehnološke kompanije, kardinal je izrazio nadu da je etički razum ono što pokreće takva razmišljanja.

Apel talijanskog predsjednika

Vatikanski državni tajnik nazvao je opravdanim nedavni apel talijanskog predsjednika Sergija Mattarelle koji je pozvao države i nadnacionalne institucije na odgovornost u upravljanju novim tehnologijama. Globalni fenomen zahtijeva sudjelovanje svih – istaknuo je kardinal – Zabrinjava me zapravo to što postoje zemlje koje žele djelovati samostalno. Međutim, svi bi morali biti uključeni u donošenje nekih zajedničkih pravila kojima bi se doista moglo upravljati tim fenomenom. Nadam se da će se svi udružiti kako bi pronašli odgovore – napomenuo je – jer mi se čini da o tome ovisi budućnost čovječanstva.

Suradnja među državama

Na pitanje o njegovu sudjelovanju na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i hoće li tom prigodom zatražiti osnivanje međunarodnog boarda za upravljanje umjetnom inteligencijom, kardinal Parolin je kratko odgovorio da vjerojatno zasada neće tražiti neposredna tehnička rješenja. Sveta Stolica uobičajeno iznosi i predstavlja načela, a rješenje za problem o suradnji – dodao je – morat će se pronaći na razini zainteresiranih strana, na razini država i na razini institucija koje su uključene u tu stvarnost.

Osobna uporaba umjetne inteligencije

Govoreći o svojoj osobnoj uporabi umjetne inteligencije, kardinal je objasnio da nam se danas umjetna inteligencija nameće čim otvorimo računalo i želimo nešto pročitati, jer nam odmah nudi sažetak. Dodao je da ne upotrebljava umjetnu inteligenciju za propovijedi jer je ona samo glava, a on se trudi unijeti malo srca u propovijedi.

Diplomacija Svete Stolice za Ukrajinu

Državni je tajnik potom odgovorio na nekoliko pitanja o stanju u Ukrajini te o ulozi Svete Stolice u sukobu koji se sve više pogoršava i približava vratima Europe. Rezultati su prilično skromni – rekao je – ali mi nastavljamo svojim putem, putem humanitarne diplomacije. Diplomacija Svete Stolice, diplomacija sijanja zasada ne donosi žetvu. Stoga se nadamo da ćemo, nastavljajući sijati, jednoga dana kada Bog bude htio, moći i žeti – istaknuo je kardinal Parolin.

Važnost razgovora

Kardinal je potom ponovno istaknuo da će Sveta Stolica nastaviti s humanitarnim djelovanjem nadajući se da bi to moglo otvoriti neka vrata prema prekidu vatre, pregovorima i dijalogu. Pritom je važno ne izolirati Moskvu te uspostaviti neku vrstu kanala putem kojega možemo razgovarati, jer se samo razgovorom mogu pronaći rješenja – napomenuo je vatikanski državni tajnik te rekao da vjeruje da je diplomatski put, odnosno takozvani win-win solution, put koji će omogućiti da svako rješenje doista donese korist i jednoj i drugoj strani. Vjerujem da, ako krenemo tim putem, možda više neće biti potrebe ni perspektive za uništenjem ili za prevlašću jedne strane nad drugom – zaključio je kardinal Parolin.

Babilonska kula ili jeruzalemske zidine

Napomenimo da se državni tajnik kardinal Pietro Parolin također u izlaganju na skupu osvrnuo na sadašnju situaciju umjetne inteligencije, najnovijeg i najnaprednijeg proizvoda znanosti, ponosa tehnike rođene iz čovjekova zahtjeva za autonomijom i slobodom. Ona – istaknuo je – paradoksalno postaje božanstvo koje proždire prostore slobode i sposobnosti donošenja odluka kako bi uniformirala čovjeka i sustav. Sama po sebi umjetna inteligencija nije ni dobra ni loša, ali nameće određene odluke. U tom nam smislu enciklika pape Lava XIV. Magnifica humanitas služi kao vodič. Suočen s tehnološkom moći koja više služi privatnim interesima nego općem dobru, Sveti Otac ističe upravo taj vid: moramo izabrati hoćemo li graditi babilonsku kulu ili obnoviti jeruzalemske zidine – rekao je kardinal Parolin te zaključio da je u pitanju zaštita ljudske osobe, njezina dostojanstva, njezine slobode i njezina vlastitog identiteta.