Kao i svake godine i danas se Sveti Otac u 15 sati i četrdeset pet minuta iz Vatikana zaputio prema Španjolskom trgu da se pomoli pred Marijinim kipom i počasti ga vijencem cvijeća.

Na putu prema Trgu Papa se susreo s članovima Udruge trgovaca najpoznatije rimske ulice ‘Via Condotti’. Stigavši na Španjolski Trg oko šesnaest sati i petnaest minuta Papa je pred kipom izmolio zavjetnu molitvu potom se kratkim nagovorom obratio mnoštvu Rimljana i turista.

Svetkovina Bezgrešne svake nas godine poziva na ovaj Trg da častimo Kristovu i našu Majku. Srdačno pozdravljam okupljene i sve one koji su nam se pridružili putem radija i televizije – rekao je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na Marijin kip postavljen na vrhu velikog stupa. Mariju predstavlja kip koji održava ulomak iz knjige Otkrivenja koji smo netom čuli: „U nebu se pokaza veličanstven znak: Žena obučena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda.“ Papa je rekao da kip istodobno predstavlja Gospu i Crkvu.

Objašnjavajući ulomak iz knjige Otkrivenja, rekao je da se odlomak u prvom redu odnosi na Djevicu Mariju. Ona je obučena u sunce jer je okružje Božje svjetlo i jer živi u Bogu. Ona je puna milosti, ispunjena je Božjom ljubavlju. Bog je svjetlo, veli sveti Ivan. Ona, milosti puna, bezgrješna, cijelim svojim bićem, održava svjetlost „sunca“ odnosno Boga. Pod nogama joj je mjesec, a mjesec je simbol smrtnosti. Marija je sasvim uključena u pobjedu Isusa Krista, svoga Sina, nad grijehom i smrću – ustvrdio je Benedikt XVI. i dodao:
Kao što smrt nema nikakve vlasti nad uskrslim Kristom, i Marija je po milosti i posebnoj povlastici svemogućega Boga ostavila iza sebe, odnosno nadvisila smrt. A to je razvidno u dva velika otajstva njezina bitka: začeta je bez istočnoga grijeha, što danas slavimo, a dušom i tijelom je uznesena na nebo, u slavu Boga Oca. Pa i cijeli je njezin život bio pobjeda nad smrću, jer je uvijek služila Bogu i bližnjemu, stoga je njezin život bio hvalospjev životu, u njoj se obistinila Kristova riječ: „Ja sam došao da imaju život i da ga imaju u izobilju“ – primijetio je Papa.

Govoreći pak o kruni s dvanaest zvijezda, rekao je da zvijezde predstavljaju dvanaest izraelskih plemena okupljenih oko Marije. Djevica Marija je u središtu Božjega naroda i općinstva svetih. Krune s dvanaest zvijezda upućuje i na drugo tumačenje nebeskog znaka „žene odjevene u sunce“. Osim što ta žena predstavlja Mariju, ona predstavlja i Crkvu, zajednicu kršćana. I Crkva je trudna, u smislu jer u svome krilu nosi Krista kojeg ima roditi svijetu, to su porođajni bolovi hodočasničke Crkve, koja usred Božjih utjeha i progona svijeta ljudima mora donijeti Krista – ustvrdio je Benedikt XVI.

Budući da naviješta Krista – nastavio je Sveti Otac – Crkva nailazi na veliku opreku žestokog protivnika, kojega knjiga Otkrivenja prikazuje u obliku „velikog crvenog zmaja“. Zmaj je uzaludno nastojao da proždre Isusa, sina – „muškaraca“ koji ima vladati svim narodima, – jer je Isus po svojoj smrti i uskrsnuću uzašao prema Bogu i zasjeo na njegovo prijestolje. Budući da je zauvijek pobijeđen na nebu, zmaj se okomio na ženu – Crkvu – u pustinji svijeta. No, Crkvu u svako doba obasjava svjetlo i snaga Boga, koji je hrani svojom riječju i Euharistijom. Premda Crkva uvijek i posvuda prolazi kroz kušnje, ipak uvijek pobjeđuje i stoga je znak Božje prisutnosti i ljubavi protiv svih ideologija mržnje i egoizma – kazao je Benedikt XVI. i dodao:
Crkva se jedino ima bojati grijeha svojih članova. Dok je Marija bezgrješna, bez sjene grijeha, Crkva je sveta, ali je okaljana našim grijesima. Stoga se hodočasnički puk Božji obraća svojoj nebeskoj Majci i moli je da ga prati na putu vjere, hrabri u životnim tegobama i podržava u nadi. Njezin nam je zagovor potreban, posebice u ovome teškom trenutku za Italiju, Europu i razne dijelove svijeta. Marijo, pomozi nam vidjeti svjetlost iza zasjene magle koja obavija stvarnost. Obratimo joj se danas u sinovskom pouzdanju: Marijo, začeta bez grijeha, moli za nas koji ti se obraćamo. Moli za nas, zagovaraj nas kod Gospodina Isusa Krista – zaključio je Benedikt XVI.