Biskup Osla, mons. Fredrik Hansen, najavio je pokretanje procesa za beatifikaciju i kanonizaciju Sigrid Undset. Time je jedna od najslavnijih skandinavskih književnih ličnosti krenula na put prema mogućoj svetosti, a Katolička Crkva u Norveškoj dobila plodnu domaću kandidatkinju za oltar.

Hansen je to objavio 8. srpnja tijekom mise na otoku Selja, smještenom uz zapadnu obalu Norveške. Dok su se hodočasnici okupljali na Selji kako bi proslavili blagdan svete Sunnive — točno 100 godina nakon što je sama Undset prvi put posjetila taj otok — Hansen je nije predstavio samo kao nobelovku ili jednu od najvećih norveških spisateljica, već kao katoličku obraćenicu čiji život prožet vjerom, patnjom, intelektualnom dubinom i moralnom ozbiljnošću i danas snažno progovara Crkvi u ovom sekularnom dobu.

Ovaj je korak iznimno važan za malu katoličku manjinu u Norveškoj. Undset, književni div skandinavske i norveške kulture, živjela je životom koji su obilježili spisateljska genijalnost, osobna previranja koja podsjećaju na svetog Augustina te otpor totalitarizmu — a pritom je ostala beskompromisni svjedok katoličanstva.

Pokretanje procesa

Hansen je Undset u prvom redu prikazao kao uzor kršćanske svetosti, a ne kao književnu ikonu. „Ona je daleko više od autorice i dobitnice Nobelove nagrade”, rekao je. „Za nas je ona uzor kršćanske vjere, života proživljenog u kreposti i težnje prema svetosti.”

Hansen je ovu odluku smjestio u širi kontekst crkvenog nauka da je svetost poziv svakog kršćanina, naglasivši da ona nije rezervirana samo za probrane pojedince.

Smatra da Katolička Crkva u Norveškoj u liku Sigrid Undset ima opipljiv primjer tog poziva ostvarenog u javnom životu, kroz patnju, majčinstvo i obraćenje.

Ukazao je na nekoliko ključnih aspekata njezina svjedočanstva: njezinu obranu katoličke vjere, njezin otpor nacizmu i rad za slobodu Norveške tijekom rata, kao i njezinu „neprestanu i praktičnu brigu za siromašne”. Posebno je istaknuo i njezinu skrb za kćer s teškoćama u razvoju, što je opisao kao dio njezine „posvećenosti životu i svetosti života”.

Undsetine knjige, dodao je Hansen, oblikovale su generacije vjernika, nadahnjujući ih da žive u Kristu i čuvajući živim svjedočanstvo norveških srednjovjekovnih svetaca.

Promatrači napominju da se rani život Sigrid Undset ne uklapa u tradicionalnu sliku svetosti. Njezin je put bio obilježen osobnim previranjima, javnim kontroverzama i odlukama koje su izazivale društvene skandale. Međutim, zagovornici njezina procesa upravo u toj složenosti vide snagu njezina svjedočanstva.

Ona nije od samog početka živjela moralno savršenim životom. Umjesto toga, prošla je put postupnog obraćenja, pokajanja i sve dublje posvećenosti katoličanstvu.

U tom smislu, njezina priča odražava uvjerenje da svetost nije odsutnost slabosti ili pogrešaka, već djelovanje Božje milosti u nečijem životu, koja ga s vremenom preobražava u težnji prema svetosti.

Životna priča Sigrid Undset

Rođena u Danskoj 1882. godine, a odrasla u Norveškoj uz roditelje koji su uglavnom bili ateisti, Undset se s 16 godina zaposlila kao tajnica nakon što joj je otac umro, a obitelj zapala u financijske poteškoće. Upravo je u tim godinama počela pisati.

U književnosti je debitirala s 25 godina s romanom „Gospođa Marta Oulie”, pričom o preljubu čija je prva rečenica — „Bila sam nevjerna svome mužu” — sablaznila Norvešku, ali je istovremeno gurnula u središte pozornosti javnosti.

Povjesničari književnosti ističu da je njezin život bio nekonvencionalan za ženu njezina doba. Undset je pušila, pila, psovala, a bila je poznata i po oštrom jeziku te snažnoj osobnosti.

Tijekom boravka u Rimu započela je vezu sa slikarom Andersom Castusom Svarstadom dok je on još bio u braku, a kasnije se za njega i udala. Zajedno su imali troje djece, od kojih je jedno imalo teškoće u razvoju, a Undset je pomagala i u odgoju Svarstadove djece iz prvog braka.

Godine 1924., u dobi od 42 godine, Undset je postala katolkinjom, što je bila kontroverzna odluka u pretežito luteranskoj Norveškoj. Kritičari su to vidjeli kao korak unatrag, no ona je javno prigrlila vjeru, kasnije postala dominikanka trećoretka te otvoreno pisala o svom obraćenju u esejima i prozi.

Neki su norveški kritičari njezina kasnija djela odbacivali kao „katoličku propagandu”, što je odražavalo nelagodu zbog toga što je jedna od najistaknutijih spisateljica u zemlji prešla na katoličanstvo.

Također se divila G. K. Chestertonu s kojim se i susrela i prevela neka od njegovih djela na norveški.

Četiri godine nakon obraćenja, 1928. godine, dobila je Nobelovu nagradu za književnost, kao priznanje za svoje upečatljive opise srednjovjekovne Skandinavije. Najpoznatija je po povijesnoj trilogiji „Kristina, Lavransova kći” (Kristin Lavransdatter), koja joj je donijela međunarodni ugled.

Ti su romani bili duboko prožeti srednjovjekovnim kršćanstvom i njegovim temama grijeha, milosti, patnje i pokajanja — pitanjima koja su sve više zrcalila njezino vlastito duhovno putovanje.

Undset je koristila svoje pisanje i ugled jednog od najistaknutijih katoličkih glasova u Skandinaviji kako bi branila kršćansku vjeru i izazvala ideološke struje koje su tada preoblikovale Europu. Kao rani kritičar Adolfa Hitlera i nacizma, pobjegla je iz okupirane Norveške tijekom Drugog svjetskog rata i na kraju stigla do Sjedinjenih Američkih Država, gdje je glasno govorila protiv totalitarizma i u obranu svoje domovine.

Nadahnuće za katoličku budućnost Norveške

Hansenova odluka dolazi u trenutku kada Katolička Crkva u Norveškoj nastavlja rasti zahvaljujući imigraciji i obraćenjima odraslih, dok istovremeno nastoji pustiti dublje korijene u vlastitoj povijesti te zemlje.

Ako proces bude napredovao, Undset bi mogla postati ne samo slavna spisateljica čiji se život crkveno proučava, već i jedinstveni uzor svetosti za moderno doba: nesavršena, upečatljiva, intelektualno ozbiljna i na kraju preobražena milošću u Kristova svjedoka.

Očekuje se da će biskupijska faza procesa za Sigrid Undset službeno započeti ove jeseni. To je korak koji je, prema Hansenovim riječima, potaknut njegovim uvjerenjem da njezino svjedočanstvo seže daleko izvan norveške povijesti književnosti.

„Vjerujem da život i djelo Sigrid Undset imaju mnogo toga za ponuditi kako Crkvi u Norveškoj, tako i općoj Crkvi”, rekao je — što je ocjena koja je Undset sada postavila na dugi put prema mogućoj svetosti.