Američki biskup Robert Barron na svojem je profilu na X-u kritizirao bivšeg predsjednika Papinske akademije za život i Velikog kancelara Papinskog instituta Ivana Pavla II., Vincenza Pagliu, kazavši da je njegov nedavni intervju „potvrdio najgore sumnje koje su mnogi od nas imali“.

Barron se pri tome pozvao na razgovor kojeg je Paglia vodio s novinarom portala Settimana News koji pripada talijanskim dehonijancima.

U razgovoru je Paglia, između ostaloga, govorio o reformama koje je provodio u Papinskom institutu Ivana Pavla II. Odgovarajući na pitanje što je bilo u središtu tih reformu, talijanski nadbiskup je kazao:

„Jedna od ključnih točaka cijelog procesa bila je ponovno promišljanje koncepta ‘naravi’, koji je bio temelj statične i nepromjenjive vizije naravnog prava, a s time je išlo i propitivanje esencijalističke i ahistorijske paradigme koja je podržavala dotad razvijenu spolnu i obiteljsku moralnu teologiju“.

Paglia je naveo da je „povijesna koncepcija naravi potkopavala paradigmu naravnog prava shvaćenog kao skup nepromjenjivih načela”, dodavši kao je “upravo tu nastala najveća kritika i otpor. Ovdje su ‘protivnici’ ispravno shvatili: u pitanju je bila duboka reforma.“

Spomenute „protivnike“ reforme Paglia je optužio da su pobornici „foteljaške teologije“ koja je „apstraktna i udaljena od pastoralne brige“ te da kompleksne teme vezane za ljudsko iskustvo svode na primjenu doktrinarnih moralnih algoritama i disciplinu.

„Isus, koji je zasigurno s jasnom strogošću govorio o načelima, nikada nije usvojio ovaj moralistički pristup u svojim susretima“, kazao je Paglia.

Kritiziravši Paglin pristup, Barron je na X-u napisao:

„Umjesto apsolutnih moralnih normi utemeljenih na dubokom razumijevanju temeljnih dobara, on [Paglia] i njegovi kolege predlagali su moralnu teoriju utemeljenu na povijesnom rasuđivanju subjektivnog i kulturološkog iskustva – ne ‘foteljašku teologiju’, već onu koja djeluje ‘unutar povijesti i unutar života ljudi’. To je, naravno, jezik popularnog postmodernizma i doista je opasan.“

Barron je zatim svoju kritiku objasnio na primjeru pitanja „Je li ropstvo pogrešno?“

„Je li intrinzično pogrešno? Pogrešno, bez obzira na to što ankete javnog mnijenja govore o tome, bez obzira na trenutačni konsenzus o tome? Pretpostavljam da bi svaka pristojna osoba rekla da jest“.

„Ali to ‘jest’ temelji se upravo na onome što tradicija naziva naravnim zakonom i temeljnim dobrima. Postoje neke vrijednosti toliko temeljne da su djela koja su im suprotna po samoj svojoj prirodi zla“, napisao je Barron.

„Tko može reći hoće li se konsenzus ponovno vratiti unatrag? Tko može reći bi li ga ‘življeno iskustvo’ moglo opravdati? Ono što svaki istinski koherentan moralni program zahtijeva jest upravo ono što su nadbiskup Paglia i njegovi kolege nastojali eliminirati, naime, apsolutne moralne norme“, nastavio je američki biskup te zaključio:

„Oslobađanje od toga u ime slobode ili pastoralne osjetljivosti zapravo čini moralni diskurs disfunkcionalnim, baš kao što bi relativiziranje osnovnog načela logike učinilo svaki racionalni razgovor nemogućim“.