Dana 19. ožujka, albanski kardinal Ernest Simoni, u dobi od 97 godina, bio je među posljednjima koji su imali priliku štovati posmrtne ostatke svetog Franje Asiškog prije nego što su vraćeni u grobnicu u kripti bazilike svetog Franje u Asizu iz 13. stoljeća. Unatoč poteškoćama s kretanjem, kardinal Ernest Simoni nije želio propustiti veliku milost štovanja relikvije svetog Franje Asiškog.

Relikvije svetog Franje bile su izložene u crkvi od 22. veljače do 22. ožujka, kada su vraćene u kamenu grobnicu u kripti, smještenu podno oltara u donjoj crkvi. Relikvije inače nisu vidljive javnosti. Hodočasnici mogu posjetiti i moliti se na samoj grobnici, ali posmrtni ostaci ostaju zapečaćeni unutar sarkofaga, odnosno zaštićeni u pleksiglasnoj kutiji ispunjenoj dušikom od 1978. godine.

‘Dirljiv dan’

Fra Marco Moroni OFM, gvardijan samostana, rekao je na konferenciji za novinare u Asiziju u nedjelju 22. ožujka da je više od 370.000 hodočasnika iz cijeloga svijeta moglo je moliti pred njegovim kostima tijekom tog mjeseca.

Papa Franjo je kardinala Simonija, koji je studirao u franjevačkom sjemeništu od 1938. do 1948. godine, opisao kao„živiog mučenika“ krvavog komunističkog progona u Albaniji za vrijeme diktature Envera Hoxhe.

Kardinal je u Asizu izjavio: „Zahvaljujem Gospodinu što mi je dopustio biti hodočasnik u Asizu te moliti za mir i bratstvo u svijetu pred ostacima velikog svetog Franje, kojeg doživljavam kao zaštitnika, oca i učitelja, na kojega sam se uvijek ugledao iz svoje voljene Albanije“, izvijestio je Vatican News.

Albanski kardinal, koji će 7. travnja proslaviti 70. obljetnicu svećeničkog ređenja, opisao je taj dan kao „dirljiv”.  “Bilo je dirljivo promatrati tisuće hodočasnika svih uzrasta, kao i toliko mladih ljudi koji predstavljaju nadu i budućnost Crkve, kako dolaze iz cijeloga svijeta u grad koji je simbol mira i vjere, kako bi molili i susreli serafskog svetog Franju, njegovu veliku učenicu svetu Klaru i svetog Karla Acutisa, sveca našega vremena”, izjavio je.

Simoni, koji je potajno zaređen 1956., dvanaest godina nakon dolaska komunizma u Albaniji, bio je žrtva brutalnog progona režima. Uhićen je 1963. godine i osuđen na smrt, no kazna mu je kasnije preinačena u prisilni rad. Proveo je 18 godina u zatvoru i pušten je 1981. godine. Međutim, vlasti su ga i dalje smatrale „neprijateljem naroda“ te je bio prisiljen raditi na čišćenju kanalizacije u gradu Skadru. Svoju svećeničku službu nastavio je obavljati potajno sve do pada komunističkog režima 1990. godine.

Domišljati načini slavljenja mise u zatvoru

Svakodnevno je služio svetu misu u zatvoru, koristeći domišljate načine kako bi nadmudrio zatvorski sustav u Albaniji, prvoj službeno ateističkoj državi na svijetu, koja je zabranjivala svaku vjersku praksu. Svetu misu je služio na latinskom, a njegovi čuvari su mislili da samo nerazgovijetno govori besmislice. Njegovo svjedočanstvo ganulo je papu Franju do suza tijekom njegova posjeta Albaniji 2014. godine. Dvije godine kasnije, papa ga je imenovao kardinalom.

Unatoč poteškoćama s kretanjem, Simoni nije želio propustiti veliku milost štovanja posmrtnih ostataka svetog Franje Asiškog u godini obilježavanja 800. obljetnice njegove smrti. Kardinal je ispričao da je ovo jedno od prvih hodočašća na koje se uputio.

Inače, Simoni je imao samo 10 godina kada je prvi put kročio u franjevački samostan u Skadru, uzevši ime brat Enrico, ispunivši tako svoju želju da živi u siromaštvu, slijedeći primjer svetog Franje. Tijekom komunističkog režima, njegovi franjevački odgojitelji i poglavari bili su strijeljani, i to često pred očima mladih novaka, jer su bili  optuženi kao neprijatelji naroda.

Kardinal Simoni prošloga tjedna u Asizu također je služio svetu misu, molio na grobu svete Klare i susreo se s redovnicama unutar klauzure.

 Tekst je preveden i objavljen uz odobrenje EWTN Newsa.