Papa Franjo je Crkvu u Europi usporedio s nekom starom bakicom: prekrasna osoba, ali nije više sposobna proizvoditi život. Mislim da Crkva u Hrvatskoj nije takva. Vjera koju sam vidio sinoć i veliki broj mladih ljudi pokazuje da je ona i te kako sposobna darovati život

George Pell

Foto: www.zg-nabiskupija.hr

Kardinal George Pell, prefekt Tajništva za ekonomska pitanja Svete Stolice, boravio je ovih dana u Zagrebu gdje je sudjelovao u proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata. Pell je, podsjetimo, predvodio svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali, a potom sudjelovao u procesiji do Kamenitih vrata. Australski kardinal je glavni čovjek od povjerenja pape Franje kada je u pitanju od svih priželjkivana reforma financijskog poslovanja Svete Stolice. Također, doživljava ga se kao jednog od predvodnika ‘konzervativne’ struje biskupa koji uoči nadolazeće Sinode o obitelji u listopadu zagovaraju čvrstu vjernost Tradiciji. Tijekom njegova boravka, novinari nekoliko katoličkih medija imali su prigodu napraviti kraći razgovor s njim. Među njima je bio i urednik našeg portala.

Bitno.net: U kojoj je fazi trenutačno reforma financijske strukture Svete Stolice koju provodite kao prefekt Tajništva za ekonomska pitanja?

Napravili smo veliki napredak. Dogodilo se puno dobrih stvari, a možda je ona najvažnija ustanovljenje povjerenstva od 15 ljudi, osam kardinala i sedam laika iz svih dijelova svijeta koji nadziru cijelo poslovanje Svete Stolice – Gospodarsko vijeće. Ovo nije tek savjetodavno tijelo, ono će biti puno aktivnije, kreirat će financijsku politiku s konkretnim prijedlozima Papi i moći će izdavati zapovijedi i imat će nadzor nad cijelim poslovanjem.

Drugi važan čimbenik jest da ovo Vijeće odgovara izravno Svetom Ocu, ne Državnom tajništvu Vatikana. Statuti Vijeća i Tajništva, kao i ureda glavnog revizora sada su definirani i nadam se da ćemo u nekoliko idućih tjedana imenovati čovjeka na mjestu glavnog revizora – kvalificiranog laika koji će nadzirati i provjeravati sve aspekte financijskog poslovanja Vatikana.

Papa emeritus Benedikt XVI. svojedobno je formirao iznimno važno i djelotvorno tijelo – Upravu za financijski nadzor. Sve zapadne zemlje imaju takve institucije koje rade na sprječavanju ‘pranja novca’.

Dakle, usvojili smo standarde transparentnosti i moderne knjigovodstvene metode. Proračun za ovu godinu, 2015., upravo se priprema i bit će uskoro završen prema tim standardima. I tu je riječ o velikom napretku.

Bitno.net: Svojedobno ste govorili kako će se raspravljati o tome hoće li ti novi standardi transparentnosti i vođenja knjiga biti primijenjeni i na razini nacionalnih biskupskih konferencija, odnosno biskupija?

Da, ali o tome još treba raspravljati. Već sada postoje jasni kanoni kako to pitanje treba regulirati na razini biskupija. Primjerice, kanonski zakon nalaže da svaka biskupija mora imati financijsko vijeće u kojem članovi moraju biti i najmanje tri laika – stručnjaka. Ali, mislim da je moguće da bi, primjerice, Kongregacija za biskupe mogla napraviti zahtjev prema nacionalnim biskupskim konferencijama u kojem bi tražila prijedloge za metode koje bi poboljšale transparentnost. Ta problematika nije u nadležnosti Tajništva za ekonomiju, jer se mi bavimo samo financijskim aktivnostima Svete Stolice. Međutim, ono što radimo zasigurno ima šire posljedice.

Bitno.net: Prijeđimo na pitanje Sinode. Kako komentirate nedavne tvrdnje kardinala Waltera Kaspera koji je izjavio da bi se nakon rezultata referenduma u Irskoj, Sinoda trebala pozabaviti i pitanjem ‘gay brakova’?

Moja odgovornost unutar Vatikana prije svega su financije. Ali, mogu reći da kardinal Walter Kasper sigurno ne definira o čemu će Sinoda raspravljati. Sinoda je prije svega o izazovima koji postoje pred institucijom braka. Dakle, tradicionalnog braka između muškarca i žene, onakvog kakvim ga definira judeo-kršćanska tradicija. I to će zasigurno ostati središnjom temom Sinode. Nesretni rezultati referenduma u Irskoj, koje ne smatram nikakvim napretkom, zasigurno neće promijeniti ništa u doktrini Crkve. Što se Sinode tiče, mislim da na njoj neće biti doktrinarnih promjena.

Hrvatska katolička televizija: Kako gledate na pitanje lihvarstva u današnjem svijetu financija?

Uloga novca se promijenila i smatra se kako naplaćivanje odgovarajuće kamate nije lihva. Teološke i etičke teorije o tome su drugačije od one u islamu. Ono što vjerujemo jest da novac mora biti u službi ljudi i kako postoji legitimno opravdanje za naplaćivanje kamate. To je nešto posve drugo od situacije u kojoj kamatari naplaćuju ogromne iznose novca siromašnim ljudima. Svojedobno sam bio čelnik Caritasa u Australiji i tada smo posuđivali novce siromašnim farmerima uz minimalnu kamatu.

Hrvatska katolička televizija: Neki imaju dojam kako će se na Sinodi o obitelji previše raspravljati o sporednim pitanjima, poput odnosa prema homoseksualcima, a zanemaruju se posljedice koje financijska kriza ima na obitelj?

Seksualnost nikada nije marginalno pitanje. Nije najvažnija vrijednost, ali je bitna za osobnost ljudi. Međutim, postoje područja na kojima se osjeća negativno djelovanje tržišta i financijske krize na pojedinca. Jedno je nezaposlenost kod mladih, koja je u Italiji ogromna – oko 40 posto. Nedavno sam razgovarao s jednim mladićem u Italiji koji mi je rekao kako se kani oženiti u listopadu – ako nađe posao. Drugo je pritisak tržišnog gospodarstva koji sprječava ljude imati više djece. A to je duboko pogrešno. Društvo treba mlade ljude, pa i zbog toga da rade i plaćaju poreze. Njemačka će, primjerice, u idućih nekoliko desetljeća trebati 30 milijuna imigranata da bi održala postojeći gospodarski rast. Migracijska gibanja budućnosti bit će velika i nepredvidljiva.

Laudato TV: Kao nadbiskup u Australiji imali ste kontakt s Hrvatima. Koja su vaša iskustva i dojmovi koje imate iz ovog posjeta Zagrebu?

Radio sam u Melbourneu i Sydneyju i upoznao sam puno Hrvata u oba grada. Oni su dobri i uspješni useljenici, vrijedni ljudi koje u životu vodi vjera koja ima daje osjećaj razlikovanja dobra i zla, osjećaj pripadnosti i lojalnosti obitelji. Hrvati su se jako dobro uklopili u australsko društvo, ali su istodobno vjerni svojim nacionalnim tradicijama i jako ponosni na to.

Žao mi je što čujem da puno obrazovanih i mladih ljudi iz Hrvatske odlazi u inozemstvo. To je sigurno loše za Hrvatsku, ali moram reći da je dobro za Australiju i druge zemlje kamo odlaze.

Sinoć na svetoj misi i procesiji vidio sam puno mladih ljudi, što me je jako obradovalo. Također, kada ste za oltarom, možete jako dobro vidjeti okupljene u crkvi, vidjeti i osjetiti znaju li zašto i kome se mole. A ovi vjernici koji su bili sinoć u katedrali znaju što je molitva. Hrvati su narod molitve.

Laudato TV: Ako govorimo o financijskim reformama u Vatikanu, je li njihov uspjeh posljedica metoda koje ste koristili ili kvalitetnih kadrova koje su je sprovodili?

U Vatikanu ima još puno posla, moramo sada primijeniti ono što smo usvojili. Očito, potrebno je imati kvalitetne ljude, podići razinu njihove stručnosti i temeljito ih obrazovati. Ali to nije dovoljno, morate imati i odgovarajuće procedure. Primjerice, kada vodite knjige, onda morate poštivati procedure transparentnosti. Puno surađujemo s Italijom i Švicarskom, razmjenjujemo informacije i borimo se protiv nepravilnosti. Nadamo se da će Vatikan biti neka vrsta modela i primjera za druge.

Glas Koncila: Kao vatikanski dužnosnik koji je dugo vremena bio biskup u Australiji, kako ocjenjujete stanje Crkve u Europi?

Još jednom – i ovo je pitanje koje nije vezano s mojim dužnostima kao pročelnika Tajništva za ekonomiju. Ali, reći ću samo kako sam u jednom nedavnom razgovoru citirao misao pape Franje koji je Crkvu u Europi, u nekim zemljama, usporedio s nekom starom bakicom: ona je prekrasna osoba, ali nije više sposobna proizvoditi život. Mislim da Crkva u Hrvatskoj nije takva. Vjera koju sam vidio sinoć i veliki broj mladih ljudi pokazuje da je ona i te kako sposobna darovati život.

Glas Koncila: Tijekom boravka u Zagrebu, posjetili ste i Hrvatsko katoličko sveučilište. Kako vidite ulogu katoličkih sveučilišta u kontekstu sekularizacije društva?

Mislim da je ona važnija nego ikada. Živimo u demokraciji koja njeguje tradiciju slobode govora. Mi, ljudi vjere, baš kao i ateisti ili agnostici, imamo pravo i obvezu dati svoj doprinos dijalogu. Kao što je sv. Ivan Pavao II. govorio, jedan od temelja europske civilizacije jest Katolička Crkva. Na katoličkim sveučilištima nije riječ samo o školovanju stručnjaka u određenim oblastima, što je iznimno važno, nego i o proučavanju povijesti zapadne kulture, tako da bi naša stajališta mogla biti prezentirana na odgovarajući način. Sveučilišta su katolički ‘izum’, a cijela zapadna kultura povezana je s katoličanstvom na mnogo načina.

Glas Koncila: Svojedobno se, kada je u pitanju bio Drugi vatikanski koncil, pisalo o tome kako postoji „medijski koncil“, dakle način na koji su mediji izvješćivali o njemu i „stvarni koncil“. Postoji li opasnost da Sinoda u listopadu doživi svoju „medijsku Sinodu“?

Postoji opasnost da medijska izvješća ne predstave vjerno raspravu biskupa. Ja vjerujem kako katolici imaju pravo znati što se reklo na Sinodi, bilo to dobro, loše ili neutralno. Za vjernike koji su privrženi tradiciji Katoličke Crkve važno je znati što se događa i možda bi bilo dobro da se organiziraju na neki način kako bi autentična informacija o tijeku Sinode došla do njih.

Za Bitno.net razgovarao Goran Andrijanić