“Da bismo nadišli predrasude, važno je da razumijemo jedni druge. Kako bismo razumjeli jedni druge, potrebno je da se upoznamo, a da bismo se upoznali, moramo imati komunikaciju, moramo imati odnos. Tako da svoj boravak i svoj život u Hrvatskoj, koju neću napustiti i nisam napustio, osjećam i kao veliki dug, najprije Bogu, a onda i ljudima koji žive u Hrvatskoj. U tom smislu na prvom mjestu pravoslavnim Srbima, a onda u istoj mjeri Hrvatima, katolicima, muslimanima, Židovima, s kojima sam dijelio iskustva i dobro i zlo, i mnogim ljudima koji zapravo nemaju nikakav odnos prema bilo kojoj vjeri, rekao je Porfirije, s kojim je u Beogradu razgovarao novinar HRT-a Dragan Nikolić.

Porfirije, koji je obnašao dužnost mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, rekao je da je s izvjesnom tugom doživio odlazak iz Hrvatske te napomenuo da će do daljnjeg, dok se ne odredi novi mitropolit, pokrivati i Zagreb i Ljubljanu.

“Tako da u šali kažem da sam patrijarh Beograda, Zagreba i Ljubljane, Srba, Hrvata i Slovenaca”, dodao je.

Porfirije je također poručio da Jasenovac, ali i svako drugo mjesto koje ima takav karakter, moraju biti oslobođeni svake vrste politizacije.

“A, nažalost, suočeni smo s činjenicom da to ne biva tako. Politizacija takvih mjesta je zloupotreba onih koji su jedanput nedužno izgubili svoje živote i ta politizacija ima za cilj dobit samo malih grupa i pojedinaca”, rekao je Porfirije.

Rekao je i kako su se zločinci iz Jasenovca i gdje god da su vršeni zločini te vrste ispisali iz svakog naroda.

“Ti ljudi ne pripadaju nijednom narodu”, rekao, među ostalim, patrijarh Srpske pravoslavne Crkve Porfirije Perić.

Upitan o patrijarhu Irineju i njegovim stavovima oko kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, kojeg je opisao kao “ustaškog vikara”, Porfirije je rekao da je Irinej samo izrazio nedoumice u vezi s kanonizacijom Stepinca te da je potom formirana komisija, ne samo kao izraz odluke pape Franje, nego kao produkt dogovora između Irineja i pape Franje.

“Mi smo imali plodan rad u toj komisiji. Nažalost, svaka strana je ostala na svojim pozicijama”, rekao je Porfirije.

Dodao je kako “u rukama ima pisma koja je Stepinac upućivao papi Piju XII. i u kojima se zaista mogu naći mjesta koja su duboko problematična”.

“To ne znači da on nije živio u teškom vremenu i da se može sagledavati u crno-bijeloj tehnici, ali bilo kako bilo, rad te komisije je bio veoma plodonosan. Mi smo razgovarali o nekoj temi u ovom trenutku koja je važna za Katoličku Crkvu, a koja je problem za nas, vrlo otvoreno, vrlo bratski, bez povišenih tonova, i imam dojam da je svatko bolje upoznao razloge one druge strane”, rekao je Porfirije u HTV-ovom Dnevniku.

Dodajmo kako nam nije poznato o kojem je pismu/pismima govorio patrijarh Porfirije, no bitno je podsjetiti kako se u osporavanju kanonizacije bl. Alojzija Stepinca Srpska pravoslavna Crkva redovito oslanjala na navodno pismo nadbiskupa Stepinca papi datirano 18. svibnja 1943. godine, stoga možemo pretpostaviti kako je o njemu riječ. A upravo je autentičnost tog pisma prvi zanijekao sam nadbiskup Stepinac i to tijekom montiranog sudskog procesa u listopadu 1946. godine. Na pitanje javnog tužitelja Jakova Blaževića “Je li to Vaše pismo?”, Stepinac je nakon pregledavanja materijala odgovorio: “To nije moje”. I nadbiskupov branitelj dr. Ivo Politeo potvrdio je kako je riječ o krivotvorini, budući da je pismo napisano na običnom papiru, bez zaglavlja, papu se oslovljava na neuobičajen način, nije potpisano, nema ni urudžbenoga broja, a niti žiga.

Kako piše dr. Jure Krišto, član spomenutog mješovitog povjerenstva, “komunističke su vlasti zlorabile to pismo izvlačeći iz njega ono čime su mislili da mogu teretiti Stepinca, a to je navod u pismu da bi propašću hrvatske države u opasnosti bila i Katolička crkva te gubitak 240.000 prijelaznika s pravoslavlja na katolicizam.” Povijesnim istraživanjima potvrđeno je kako iza pisma stoji skupina hrvatskih ljudi povezanih s osobljem ministarstva vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske, od kojih su  neki pripadali su ustaškomu pokretu.

“Sve je postalo jasno kad je pred kraj 2018. mostarsko–duvanjski biskup Ratko Perić objavio knjigu o blaženom kardinalu Stepincu (Perić, 2018, 286–345). U odjeljku naslovljenom Dodatak: Stepinac i NDH (str. 195–345) biskup je objavio faksimile nekoliko redakcija pisma na talijanskom koje je pripisano nadbiskupu Stepincu. Dokumenti čije je faksimile biskup Perić objavio pronađeni su u Arhivu sv. Jeronima u Rimu (ASJ), podfond Radna grupa “Efendija” pod signaturom 3.3.1.1. Ime grupe “Efendija” naznačava Krunoslava Draganovića, jer su ga kolege ponekad tako zvali”, piše dr. Jure Krišto u svojem znanstvenom radu “Rješenje enigme navodnoga pisma nadbiskupa Stepinca papi od 18. svibnja 1943. godine” objavljenom u siječnju 2020. godine.

Cjeloviti rad dr. Jure Krišto možete pronaći na ovom linku.

Na koncu, možemo se nadati kako će uskoro biti objavljeno više detalja o radu mješovitog povjerenstva o bl. Alojziju Stepincu, kao i dokumentacija i povijesni izvori koji su bili predočeni članovima povjerenstva, kako bi se izbjegle različite interpretacije i nesporazumi.