Na djelu je politički (ne)korektan Božić

Poruka “sretni blagdani” skovana je upravo zato da se važnost onih koji slave Božić ne bi “preuveličavala” u odnosu na one koji ga ne slave

Sretan Božić ovaj Blagdani | Bitno.net

Već prije početka prosinca iz raznih medija i plakta nas počinju zasipati komercijalne poruke koje usput čestitaju i „sretne blagdane“, nastojeći izbjeći riječ Božić kao nepoželjnu. Novinar Darko Pavičić u svojoj kolumni u Večernjim listu  pozabavio se upravo tom temom. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednjih se nekoliko godina uvriježila čestitka koja glasi: “Sretni (vam) blagdani!” Upravo tim riječima i ovih adventskih dana s televizijskih ekrana čestita, inače drag i simpatičan TV voditelj, riječima: “Ho, ho, ho… Sretni blagdani!”. Na prvi pogled ništa neobično i čudno, premda u svojoj biti i naravi prilično nelogično, možda čak i diskriminirajuće, a nadasve “politički nekorektno”. Upravo tako! U poplavi želje za političkom korektnošću, tim nametnutim imperativom suvremenog doba, čija krajnja rigidna primjena prijeti poništenjem elementarnih vrijednosti, u predbožićno vrijeme propagira se nešto što bi trebalo zadovoljiti i one koji slave Božić kao blagdan Kristova rođenja, a to su kršćani diljem svijeta, kao i one koji ga ne slave i tako ne shvaćaju, nego im je tek jedan u nizu godišnjih blagdana, koji će obilježiti bez obzira na njegov smisao i poruku.

Poruka “sretni blagdani” skovana je u zapadnoj hemisferi upravo zato da se važnost onih koji slave Božić ne bi “preuveličavala” u odnosu na one koji ga ne slave. A valjda, kako slijedom nakon Božića dolaze novogodišnji blagdani, eto idealne prilike da se kovanicom “sretni blagdani” svi namire i svi budu zadovoljni. Kršćani, jer im se na taj način ipak odaje priznanje i kurtoazno čestita, ali i ostali, jer se Božić ne spominje i ne nabija im se na nos, pa se mogu mirno prepustiti slavlju, bez osjećaja da ih netko prozelitira. No na djelu nije nikakva politička korektnost, nego politička nekorektnost. A mi kao mi, spremni smo svašta uvesti bez ikakve provjere i kontrole, pa tako i ovakvu glupost. Zašto, primjerice, nismo uveli američko “Happy Hanuka and Merry Christmas” (Sretna Hanuka i čestit Božić). Ne trebamo za tu prigodu ići do SAD-a, nego tek do Trga bana Jelačića u Zagrebu, gdje se tradicionalno za početak židovskog blagdana Hanuke i kršćanskog adventa pali prva svijeća na svijećnjaku hanukiji i prva od četiri na adventskom vijencu. Ako je Božić prije u socijalizmu bio izguran na marginu društva svojom je simbolikom (osobito posjećenim polnoćkama po katedralama i crkvama diljem zemlje) bio daleko snažniji od današnjega komercijaliziranog i “politički korektnog” Božića.

Nije bio čak ni neradni dan, ali se korektnije čestitao među ljudima i iskrenije slavio u dušama nego danas kada slavlje započinje danima prije raznoraznim domjencima, nastavlja se ribljim bakanalijama na trpezama bogatih na posni Badnjak da bi se dočekala dva dana praznika. Naravno, ne vratila se više nikad ona vremena socijalističkih Božića, ali valja se pitati zašto su nam izblijedjela sjećanja i zašto smo postali neselektivni uvoznici svega izvana, pa pred Božić glumimo nekakvu uvezenu političku korektnost i uvodimo čestitke tipa “sretni blagdani”. Zapravo, valja se zapitati – koji blagdani? Hanuka, Božić, Nova godina, Božić po julijanskom kalendaru? Sve su to blagdani koji se slave pod našim nebom i u zemlji gdje živimo. Ali svi koji ih slave međusobno si čestitaju imenom toga blagdana, jer im ime određuje smisao slavlja. Sekularni sinkretizam kojemu smo podlegli hitno moramo odbaciti kao suvišan. (vl/bitno.net)


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 15. prosinca 2011.
  • Oznake:

Možda vam se svidi