Na tribini o temi „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“, održanoj u utorak 14. srpnja 2026. u Rijeci, u okviru Mediteranskih teoloških susreta, sudjelovali su nadbiskup Chicaga kardinal Blase Joseph Cupich i begradski nadbiskup kardinal Ladislav Német.

Tribina je održana u ispunjenoj Velikoj dvorani Riječke nadbiskupije, a moderirala ju je novinarka HRT-a Morana Kasapović. Uz brojne građane, nazočili su predstavnici vjerskih zajednica i javnog života.

Kardinali su upozorili da se mir ne može uzimati „zdravo za gotovo“, nego ga treba svakodnevno graditi, a odgovornost za njegovo očuvanje ne snose samo politički i crkveni vođe, nego svaki pojedinac.

Također su poručili da kršćanstvo ne smije biti sredstvo nacionalizma ni kulturnih ratova, nego prostor dijaloga, pomirenja i zaštite dostojanstva svakog čovjeka.

Ljudsko dostojanstvo

Odgovarajući na pitanje o ratovima i sve češćim globalnim sukobima, kardinal Cupich istaknuo je da je temeljna zadaća kršćana stvarati siguran svijet za svakog čovjeka, bez obzira na njegovu vjeru, naciju ili pripadnost.

„Kada štitimo prava svakoga ljudskog bića, pokazujemo dosljednost Evanđelju. Ne zastupamo političke programe niti bilo čiju stranu, nego dostojanstvo svake osobe. Svaki čovjek ima pravo na život, slobodu i sreću, a Crkva mora biti glas svih koji trpe, ne samo kršćana“, poručio je.

Upozorio je da su podjele često rezultat svjesne manipulacije ljudima, kojima se stvara osjećaj ugroženosti da bi lakše prihvatili sukobe i neprijateljstva.

Postoje ljudi i strukture koje žele posijati podjele među nama. Zato svaki krštenik mora preuzeti odgovornost za izgradnju mira. To nije posao samo političara ili biskupa, nego svakoga od nas – rekao je.

Pripadnost kršćanina

Govoreći o jugoistočnoj Europi, kardinal Német upozorio je da je jedna od najvećih kušnji Crkve poistovjećivanje nacionalnog i kršćanskog identiteta. Podsjetio je da su tijekom stoljeća upravo Crkve čuvale jezik, kulturu i identitet naroda pod stranom vlašću, no smatra da je danas došlo vrijeme povratka njihovom izvornom poslanju.

Najprije smo Božji narod, a tek onda Hrvati, Mađari, Srbi ili pripadnici drugih naroda. Krštenje određuje naš identitet, a ne nacionalna pripadnost. Kultura je važna, ali ne smije određivati način na koji živimo svoju vjeru – naglasio je. Dodao je da su mnoge nacionalističke emocije u suprotnosti s kršćanskom porukom te da Crkva mora ostati otvorena svima, bez isključivosti.

Kulturni sukobi

Jedna od tema tribine bili su sve izraženiji kulturni sukobi koji posljednjih godina obilježavaju zapadna društva, tako i Hrvatsku. Kardinal Cupich smatra da je najveća opasnost pretvoriti kršćanstvo u identitetski projekt zatvoren prema drugima.

Poručio je da Crkva nije ekskluzivni klub – njezino poslanje je širiti prostor za druge, izlaziti na margine i donositi Evanđelje. Podsjetio je da je papa Franjo često je govorio da Crkva ne smije biti muzej, nego poljska bolnica koja liječi rane svijeta.

Molitva u javnosti i kulturne podjele

Kardinal Német je, govoreći o javnim molitvenim okupljanjima i kulturnim podjelama, istaknuo da nije sporno javno moliti, nego pitanje uključuje li takva molitva druge ili ih isključuje.

Poslanje Crkve nije da stvara skupine koje sebe smatraju jedinim autentičnim predstavnicima vjere. Crkva mora biti otvorena svima. Ne trebamo graditi kulturu sukoba, nego kulturu mira koja počinje u našim vlastitim srcima, ustvrdio je beogradski nadbiskup. Posebno je upozorio da se mir ne može graditi dok ljudi razmišljaju kroz podjelu na „nas“ i „njih“.

„Ne možemo očekivati da će se drugi promijeniti ako najprije sami ne pročistimo vlastito srce od mržnje. Mržnja najviše razara onoga tko je nosi“, kazao je kardinal Német.

Mržnja u javnom prostoru

Govoreći o sve snažnijim porukama mržnje i ekstremizma u javnom prostoru, kardinal Cupich istaknuo je da Crkva mora pomoći ljudima razumjeti kako mržnja najprije razara onoga tko joj se prepusti.

Prisjetio se događaja iz prvih godina svećeničke službe kada je jedan čovjek grubo vrijeđao njegovog župnika. Na njegov komentar da mu je žao što je morao slušati takve uvrede, župnik je odgovorio da je on to trpio svega nekoliko minuta, dok čovjek koji nosi toliku gorčinu mora živjeti sam sa sobom cijelog života.

„Mržnja oduzima čovjeku mir, slobodu i dostojanstvo. Zato je važno prepoznati koliko takav način razmišljanja šteti vlastitom duhovnom životu“, rekao je kardinal Cupich.

Kardinal Német je pak upozorio da je pomirenje i dalje jedan od najvećih izazova jugoistočne Europe. Prema njegovim riječima, politički život često počiva na stvaranju neprijatelja jer se strah lako pretvara u politički kapital.

Ako nemate neprijatelja, izgubili ste pola političke moći. Upravo zato moramo snažnije govoriti o pomirenju. Ono ne počinje u parlamentima nego u našim obiteljima, zajednicama i Crkvama – poručio je.

Migracije

Tema velikog dijela razgovora bile su migracije i odnos prema ljudima koji napuštaju svoje domove. Kardinal Cupich oštro je kritizirao masovne deportacije u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da Crkva ne osporava pravo država da štite svoje granice, ali upozorava da se pritom ne smije gaziti dostojanstvo obitelji i pojedinca.

„Kako razdvajanje roditelja i djece može pomoći bilo kojem društvu?“ upitao je i ustvrdio da je potrebna „ozbiljna reforma migracijskog sustava, a ne neselektivne deportacije koje razaraju ljudske živote“.

Kardinal Német je podsjetio da je Katolička Crkva u Srbiji tijekom migrantske krize 2015. godine bila među najaktivnijima u pružanju pomoći ljudima na „balkanskoj ruti“.

Upozorio je da je posljednjih godina ksenofobija u porastu. „Ljudi koji dolaze među nas imaju ista ljudska prava kao i mi. Kao Crkva moramo podizati glas protiv straha i mržnje prema migrantima te pokazivati da je solidarnost temeljna kršćanska vrijednost.“

Mladi

Kardinali su se osvrnuli i na sekularizaciju i odnosu mladeži prema vjeri. Nadbiskup Chicaga smatra da se vjera ne može prenositi samo tradicijom, nego osobnim iskustvom susreta s Kristom.

„Mladi traže smisao, sigurnost i zajednicu. Ono što ih odbija nisu zahtjevi Evanđelja, nego kulturni ratovi i podjele. Ako Crkva postane mjesto sukoba, izgubit će upravo mlade ljude“, upozorio je.

Beogradski nadbiskup je dodao da iskustva iz europskih zemalja pokazuju da se sve više mladih odlučuje za krštenje i povratak vjeri.

„Sekularizacija nije jedina priča Europe. Mladi ljudi ponovno traže nešto što materijalni svijet ne može ponuditi. To je velika prilika za Crkvu, ali samo ako ostane vjerodostojna i otvorena“, poručio je.

Govoreći o iskustvima rada s mladima u zemljama Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, istaknuo je da oni prirodno prihvaćaju različitosti. Ne pitaju odakle si da bi nekoga isključili, nego da bi ga bolje upoznali. Podjele uglavnom nastaju kasnije, kada politika počne iskorištavati identitete, naglasio je kardinal Német.

Sinodalnost

Govoreći o budućnosti Katoličke Crkve, kardinali su posebno istaknuli važnost sinodalnosti, odnosno zajedničkog hoda, međusobnog slušanja i uključivanja svih vjernika u život Crkve. Kardinal Cupich je sinodalnost usporedio s plesom, u kojemu svatko mora pronaći svoj ritam, ali pritom ostaviti prostor drugome.

Treba vremena da naučimo plesati zajedno, da ne stanemo jedni drugima na nogu, ali moramo početi. Duh Sveti i danas govori Crkvi i poziva nas da slušamo jedni druge – rekao je.

Kardinal Német smatra da je riječ o dugoročnom procesu koji će mijenjati način života lokalnih Crkvi.

„Velike promjene ne događaju se preko noći. Sinodalnost nije projekt, nego nova kultura odnosa koja počinje u malim zajednicama.“

Osobna odgovornost

Na završetku tribine kardinal Cupich je pozvao sudionike da se ne zaustave na slušanju, nego da se zapitaju kako će ono što su čuli prenijeti u vlastite obitelji, radna mjesta i društveni život. Naglasio je da Evanđelje uvijek traži odgovor savjesti. Mir počinje ondje gdje svaki čovjek preuzme odgovornost za vlastite riječi i postupke.

Kardinal Német posebno se obratio mladim sudionicima, pozvavši ih da se ne povlače iz javnog života. „Budite nositelji ovoga iskustva i ne bojte se ući u politiku. Društvu trebaju mladi ljudi koji će zajedničko dobro graditi na vrijednostima, a ne na podjelama i sukobima.“

Govornicima su sudionici zatim postavljali pitanja o aktualnim temama, od sinodalnosti i ekumenskog dijaloga, preko utjecaja američkih evangeličkih pokreta na politiku, odnosa Katoličke i Pravoslavne Crkve te položaja migranata, do izazova autoritarizma, međureligijskog dijaloga i obnove povjerenja u Crkvu.