Apostolska pobudnica pape Franje Amoris Laetitia, objavljena 2016. nakon Sinode o obitelji zaključene godinu dana ranije, i dalje izaziva različite reakcije.

Tako su tri kazahstanska biskupa na svetkovinu Svete obitelji, 31. prosinca, objavili deklaraciju u kojoj upozoravaju na stanovite interpretacije dijelova pobudnice Amoris Laetitia o „pričešćivanju razvedenih“, koje su, kako su napisali, u suprotnosti s katoličkim naukom.

Nakon što su deklaraciju podržali još trojica prelata, jučer je to učinio i Andreas Laun, umirovljeni pomoćni biskup austrijskog grada Salzburga i stavio svoj potpis pod nju.

Deklaraciju su prvotno potpisali Tomasz Peta, metropolit nadbiskupije Presvete Marije u kazahstanskom gradu Astanu, Atanasius Schneider, njegov pomoćni biskup te Jan Pawel Lenga, umirovljeni nadbiskup kazahstanskog grada Karaganda, koji danas živi u Poljskoj (Peta i Lenga su po nacionalnosti Poljaci koji svoju pastirsku službu odrađuju u zemlji u kojoj od druge polovice XIX. stoljeća živi značajna poljska manjina; Schneider je njemačkog podrijetla).

U deklaraciji se, među ostalim, navodi kako su pojedini biskupi interpretirali famozno 8. poglavlje pobudnice Amoris Laetitia, tako da neke osobe koje žive u drugome, građanskom, braku i imaju seksualne odnose, mogu primiti svetu pričest.

Takva je interpretacija, navode biskupi, u raskoraku s naukom koji su potvrdili i sv. Ivan Pavao II. i Benedekt XVI. i koji naglašava kako te osobe mogu biti pričešćivane samo ako u neregularnim unijama žive kao „brat i sestra“, dakle, ako se suzdržavaju od spolnih odnosa.

Nakon objave deklaracije, potporu su svojim potpisima dali talijanski nadbiskupi: nekadašnji apostolski nuncij u SAD-u Carlo Vigano te nadbiskup u mirovini Luigi Vegri.  Nakon toga pismo je potpisao i kardinal Janis Pujtas, umirovljen metropolit litvanskog grada Rige, a sada i Laun.

„Izjava o nepromjenjivim istinama o sakramentu braka“ naziv je deklaracije koja započinje konstatacijom da su neki biskupi izdali naputke na raznim crkvenim razinama kojima dopuštaju „pričešćivanje razvedenih“ u pojedinim slučajevima. Pri tome su, nastavljaju, neki od tih naputaka „dobili odobrenje vrhovnog autoriteta Crkve“.

„Širenje takvih pastoralnih normi izazvalo je značajnu, sve veću, konfuziju među vjernima i klerom, konfuziju koja ima utjecaj na temelje života Crkve, a to su sakramentalni brak unutar obitelji, domaća Crkva i sakrament presvete euharistije“, stoji u deklaraciji.

„Pripuštanje tzv. ‘razvedenih i ponovno vjenčanih’ vjernika presvetoj pričesti, onoj koja je najviši izraz jedinstva Krista zaručnika s njegovom Crkvom, u praksi znači odobravanje i davanje legitimiteta razvodu, svojevrsno uvođenje razvoda u život Crkve“, napisali su biskupi koji su deklaraciju zaključili kako je to pripuštanje „strano Tradiciji katoličke i apostolske vjere“.

Slučajevi na koje se potpisnici deklaracije referiraju jesu oni koji su se dogodili, primjerice na Malti ili u Argentini, gdje su tamošnji biskupi izdali naputke po kojima je pričešćivanje razvedenih u nekim slučajevima dopušteno. Slično priopćenje izdali su i biskupi u Njemačkoj i Belgiji.

S druge strane, pojedine biskupske konferencije objavile su naputke u kojima se pozivaju na nauk koji je potvrdio sv. Ivan Pavao II. u pobudnici Familiaris Consortio, a koji zabranjuje takvo pričešćivanje i pozivaju na iščitavanje Amoris Laetitia u tom duhu.

Podsjetimo, u Crkvi u Hrvata takvo je priopćenje objavio biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić.

Deklaracija kazahstanskih biskupa još je jedna kritika usmjerena prema spomenutoj interpretaciji dijelova pobudnice pape Franje, nakon dubije četiriju kardinala i još nekoliko sličnih inicijativa.

Istodobno, s druge strane su oni koji apostolsku pobudnicu nastalu nakon Sinode o obitelji, promatraju isključivo u tradiciji Učiteljstva koje je potvrđeno u Familiaris Consortio i kasnijim dokumentima.

Među njima je i bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller koji je nedavno istaknuo kako se Amoris Laetitia “mora razumjeti u pravovjernom smislu”. U predgovoru knjige Prijateljski odgovori kritičarima Amoris Laetitie (Risposte amichevoli ai critici di Amoris Laetitia) čiji je autor talijanski filozof i političar Rocco Buttiglione, kardinal je napisao da Amoris Laetitia „ne implicira nikakav učiteljski pomak prema ‘etici situacije’, niti podučava da osoba u teškom grijehu može primiti sakramente, niti da čin koji je u sebi loš može postati dobar. Ali je dodao kako u procjeni krivnje mogu postojati “olakotne okolnosti” koje se u slučaju neregularnog zajedničkog življenja mogu odnositi na, primjerice, brigu za djecu.

Goran Andrijanić | Bitno.net