Rasprava o različitim interpretacijama Papine postsinodalne pobudnice Amoris Laetitia ne stišava se. Prvo su biskupi Malte objavili naputak u kojem su poručili da katolici koji su razvedeni i u drugom, građanskom, braku mogu primati pričest “ako misle da su u miru s Bogom”, a potom se neovisno od toga oglasio i talijanski kardinal Carlo Caffara, jedan od četiriju potpisnika “dubia” koje su upućene Papi i rekao kako “samo slijepac” ne vidi “zbunjenost koje je pobudnica izazvala”.

U dokumentu naslovljenom “Kriteriji za primjenu VIII. poglavlja Amoris Laetitia” biskupi su Malte ponovno istaknuli važnost spremnosti Crkve da prihvaća i prati one vjernike koji su se našli “u kompliciranim obiteljskim situacijama” i ponovili ono o čemu je pisao i papa Franjo u svojoj pobudnici.

Ono što biskupi navode kao glavni zaključak svoje analize razlučivanja i pastoralnog praćenja kojem je VIII. poglavlje pobudnice posvećeno jest:

“Ako razvedena osoba koja živi u novom odnosu uspijeva, u informiranoj i prosvijetljenoj savjesti, spoznati i vjerovati da je u miru s Bogom, njoj se ne smije uskratiti sakrament pomirenja te euharistije.”

Biskupi su u dokumentu napisali kako gore navedeno, što je očito u suprotnosti s dosadašnjim naukom o tome pitanju, omogućeno pobudnicom, konkretnije fusnotom 351, u kojoj piše kako pastoralna razlučivanje i pastoralna pratnja osoba koje su u “‘neregularnim’ situacijama ponekad mogu uključiti i pomoć sakramenata”.

Mnogi su tu fusnotu interpretirali u duhu pobudnice Familiaris Consortio sv. Ivana Pavla II. gdje se navodi kako pričest u takvim slučajevima mogu primati samo oni koji svojom novom životnom situacijom ne proturječe nerazrješivosti braka, dakle oni koji žive kao brat i sestra, bez spolnih odnosa. Međutim, biskupi Malte idu korak (neki bi rekli jako opasan korak) dalje.

Oni o apstinenciji pišu tek kao o “mogućnosti koju treba razmotriti”, odnosno “idealu” koji mogu ostvariti neki parovi, ali u većini slučajeva, napominju oni, riječ je o kompleksnim situacijama gdje je odabir ‘življenja kao brat i sestra’ nemoguć u ljudskom smislu”.

Dan Hitchens, urednik britanskog katoličkog glasila The Catholic Herald, ovu je tvrdnju malteških biskupa komentirao sa zaključkom Tridentskog sabora koji je osudio svakoga tko tvrdi “kako je Božje zapovijedi nemoguće ostvariti”.

U svakom slučaju, način na koji biskupi Malte iščitavaju Papinu pobudnicu sličan je onome kako su to napravili pojedini biskupi u Argentini, a zapravo čak i “radikalniji”. S druge, pak, strane, puno je i biskupa koji su se odlučili izjasniti i ponoviti kako je nauk o tome pitanju ostao isti. Spomenimo među njima biskupe Poljske ili biskupa mostarskog Ratka Perića.

Istodobno, kardinal Carlo Caffara dao je intervju za talijanski Il Foglio i ponovio zašto je stavio svoj potpis pod dokument koji sadrži pet dubia (sumnji) u svezi s pobudnicom Amoris Laetitia i u kojem kardinali traže od Pape da odgovori na njih.

“Samo slijepac može negirati da u Crkvi trenutačno vlada zbunjenost, nesigurnost i nejasnoća. I oni su izazvani nekim dijelovima pobudnice”, rekao je.

“U proteklih nekoliko mjeseci, o pojedinim temeljnim pitanjima kao što su sakramenti i kršćanski život općenito, mogli smo od različitih biskupa čuti potpuno kontradiktorne tvrdnje”, tvrdi kardinal pojašnjavajući zašto je stavio svoj potpis pod dokument.

Caffara tvrdi kako je Amoris Laetitia unijela nejasnoću kod svećenika koji više ne znaju što da kažu vjernicima koji žive u “neregularnim” situacijama i dolaze im na ispovijed. Kardinal je pročitao jedno takvo pismo koje je dobio od jednog talijanskog svećenika u kojem se ovaj žali kako mu vjernici u takvim situacijama govore kako je “Papa rekao da mogu primati pričest”.

“Ovo je jako ozbiljna situacija za život Crkve… Govorimo o vječnom spasenju vjernika…”, nastavio je kardinal i jasno poručio kako Papa treba odgovoriti na njihov upit.

Na koncu podsjetimo kako je prefekt Kongregacije za nauk vjere Gerhard Ludwig Müller nedavno izjavio kako u pobudnici nema ničega dokrtinalno spornog te da mu se ne sviđa što se rasprava o njoj vodi preko medija.

Goran Andrijanić | Bitno.net