Naziv konzistorij potječe od latinske riječi consistorium, što znači „skupština“ ili „vijeće“. Konzistoriji su još od prvih stoljeća Crkve bili mjesto na kojem je rimski prvosvećenik sa svojim najbližim suradnicima donosio važne odluke i promišljao o izazovima s kojima se Crkva suočava.

Uloga konzistorija danas jasno je određena Zakonikom kanonskoga prava. Prema kanonima 353. i 354., kardinali pomažu Papi upravo na konzistorijima, na koje ih on saziva kako bi zajednički razmotrili važna pitanja ili izvršili određene svečane čine.

Kanon 353. razlikuje dvije vrste konzistorija. Redoviti konzistorij okuplja kardinale koji se nalaze u Rimu, a saziva se radi savjetovanja o pitanjima koja se redovito pojavljuju u životu Crkve ili radi osobito svečanih čina, poput stvaranja novih kardinala.

Izvanredni konzistorij saziva se kada to zahtijevaju posebne potrebe Crkve ili važnost tema o kojima treba raspravljati, a na njega Papa poziva sve kardinale.

U javnosti su konzistoriji najpoznatiji upravo po imenovanju novih kardinala. Tom prilikom Papa novim članovima Kardinalskog zbora uručuje crveni biret i kardinalski prsten. Crvena boja simbolizira spremnost na potpuno predanje Kristu i Crkvi, pa i do prolijevanja vlastite krvi ako to bude potrebno.

Važno je razlikovati konzistorij od konklave. Dok je konzistorij sastanak kardinala kojim predsjeda Papa, konklava se održava tek nakon smrti ili odreknuća rimskog prvosvećenika, kada se kardinali okupljaju kako bi izabrali njegova nasljednika.

Iako se konzistoriji ne održavaju često, svaki od njih predstavlja važan trenutak u životu Katoličke Crkve. Oni su znak zajedništva između Pape i Kardinalskog zbora te prilika da Papa, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, razmatra pitanja važna za poslanje Crkve u svijetu.

Što kaže Zakonik kanonskoga prava?

Kan. 353 § 1.  Kardinali su zbornim djelovanjem na pomoÊ vrhovnom pastiru Crkve poglavito u konzistorijima, na koje se sabiru po naredbi rimskog prvosvečenika i pod njegovim predsjedanjem; ima redovitih ili izvanrednih konzistorija.

Kan. 353 § 2. Na redoviti konzistorij sazivaju se svi kardinali, barem oni koji se nalaze u Rimu, radi savjetovanja o nekim vaænijim poslovima, kojih ipak češće ima, ili radi obavljanja nekih veoma svečanih čina.

Kan. 353 § 3. Na izvanredni konzistorij, koji se odræava kad to zahtijevaju posebne potrebe Crkve ili raspravljanje o vaænijim poslovima, sazivaju se svi kardinali.

Kan. 354. Samo redoviti konzistorij, na kojemu se slave neke svečanosti, može biti javan, kad dakako osim kardinala mogu prisustvovati i prelati, izaslanici građanskih vlasti, ili drugi koji su pozvani.