Možete li zamisliti da o jelu, utakmici ili o igrici na računalu raspravljate na latinskom? Ili da vam djeca pjevaju hitove iz Disneyjevih crtanih filmova na tom „mrtvom“ jeziku? Možda bi vas ipak najviše začudilo da vam vaš gimnazijalac kaže da mu je učenje latinskog odjednom – zabavno!

Zahvaljujući zaljubljenicima u latinski jezik koji promoviraju i primjenjuju u svom radu prirodnu metodu učenja latinskoga, to nije potrebno zamisliti, već se i ostvaruje. A ista se metoda koristi u Ljetnoj školi latinskoga jezika i kulture čiji su organizatori već drugu godinu zaredom Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca. Ove će godine Ljetnu školu ugostiti Nadbiskupska gimnazija Zmajević u Zadru od 18. do 31. srpnja te se očekuje dolazak dvadesetak sudionika, među kojima ima i onih koji su školu polazili prošle godine u Rijeci.

„Ne znam odakle bih započeo…Ne znam uopće kako da opišem ta dva tjedna nekomu tko nije bio tamo. Rekli su nam da napišemo desetak rečenica, ali da vam pričam sto godina, ne biste shvatili koliko nam je bilo lijepo, koliko se svega toga dogodilo i koliko smo se povezali jedni s drugima u svjetlu latinskoga jezika“, iznio je svoje iskustvo Marko Gotovac, učenik XV. gimnazije (MIOC) iz Zagreba.

Dakle, što je to toliko lijepo i posebno u Ljetnoj školi latinskoga jezika i kulture?

Učenje latinskog na „prirodan“ način

Metodu Lingua Latina per se illustrata koncipirao je 1955. godine danski filolog Hans H. Ørberg (1920.– 2010.) prema prirodnomu modelu učenja drugih „živih“ jezika i ona se danas, prema mnogim istraživanjima, pokazuje najučinkovitijom metodom učenja latinskoga jezika diljem svijeta. Radeći na Kopenhagenskom institutu na kojem su se jezici učili tzv. „prirodnom metodom”, Ørberg je, napisavši dvije knjige prema toj metodi, istu primijenio na učenje latinskoga jezika.

Ovaj način učenja promovira i akademija Vivarium Novum u Rimu, a njome su oduševljeni i mnogi naši profesori latinskoga jezika jer učenici s više zadovoljstva sudjeluju u nastavi te se brže postižu rezultati. Ovaj način učenja potiče govor, baš kao što se na njemu radi i pri učenju bilo kojeg drugog stranog jezika.

Spomenimo i zanimljivost koju možda niste znali – u engleskom jeziku, dakle jeziku koji pripada grupi germanskih jezika, oko 40% riječi potječe iz latinskog, a taj je postotak još viši u vokabularu stručne literature. Trebamo li spominjati da latinski itekako živi u romanskim jezicima kao što su talijanski, španjolski, francuski, portugalski i rumunjski? Svi koji su učili latinski prije nekog od spomenutih jezika, složit će se da su daleko brže usvajali vokabular, pa i gramatiku bilo kojeg od romanskih jezika.

Spašavanje hrvatskog latinizma od zaborava

S druge strane, važno je naglasiti da su Hrvati jedan od rijetkih europskih naroda koji imaju svoju književnost na latinskom jeziku. Među hrvatskim latinistima su brojna čuvena imena kao što su Faust Vrančić, Matija Vlačić-Ilirik, Ruđer Bošković i mnogi drugi. Jeste li znali, na primjer, da je Marko Marulić, kojeg poznajemo kao oca hrvatske književnosti, samo Juditu napisao na hrvatskom, a sva ostala djela na latinskom?

Kao što njegujemo glagoljicu kao vrijedno blago naše bogate kulturne baštine, tako ni latinski ne smijemo prepustiti zaboravu.

Ljetovanje uz latinski

Učenicima i studentima (mlađima od 31 godinu) pruža se prilika za jedno posve drugačije ljetovanje koje će srušiti i posljednje mitove o latinskom u koje su možda vjerovali. Učenje odjednom prestaje biti obaveza te postaje zabava, a pritom ne izostaju zabavni ljetni sadržaji poput kupanja, zajedničkih druženja, pa i kratkih izleta.

Organizatori Ljetne škole latinskoga jezika i kulture pozivaju i „mecene“, odnosno sve koji žele i mogu podržati djelovanje škole da im se jave – pokrivanje troškova još uvijek se u najvećoj mjeri oslanja na donacije. Sve informacije i kontakte potražite na web stranici Ljetne škole latinskoga jezika i kulture: Skolalatinskog.eu, a i na Facebooku ste uvijek dobrodošli.