Crkva je stoljećima bila epicentar razvoja umjetnosti, od slikarstva preko arhitekture do glazbe, no posljednjih desetljeća čini se kao da se ta “žica” izgubila.

Sličnu primjedbu izrekao je nedavno Hans Zimmer, svjetski poznati skladatelj čiju glazbu sigurno poznajete, čak i ako je niste aktivno slušali. Jer oskarovac Zimmer je najpoznatiji po svom skladanju za filmove, uključujući hitove kao što su: Pirati s Kariba, Interstellar, Nolanova trilogija o Batmanu i Dina.

Njemački je umjetnik u subotu nastupio u Vatikanu na sad već tradicionalnom “Koncertu sa siromašnima”, svirajući u Dvorani Pavla VI. pred siromasima i beskućnicima grada Rima. Tim povodom susreo se s papom Franjom te dao intervju za Vatican News, osvrnuvši se anegdotom na odnos Crkve i glazbe.

“Kada je Steven Spielberg po prvi puta pokazao Johnu Williamsu Schindlerovu listu, John se ustao i rekao: ‘Moram prošetati.’ Kad se vratio, rekao je: ‘Imaš krivog čovjeka, treba ti puno bolji skladatelj.” A Steven je odgovorio: ‘Znam, ali su svi mrtvi.'”

Hans Zimmer priznao je kako ponekad osjeća kao da se slično događa i s crkvenom glazbom.

“Sve grozne stvari koje možete reći za Hollywood su apsolutno istinite, ali oni tamo čine nešto što je nekada radila Crkva, svakodnevno naručuju glazbu. Važno je  držati glazbenike na životu kako bi imali glas.”

“Moramo pronaći način kako da budemo tu jedni za druge”, dodao je.

Upitan kako bi pristupio skladanju za papu Franju, Zimmer je istaknuo kako bi vjerojatno osjećao veliki pritisak.

“Ako mi date 20 minuta vremena, mogao bih to napraviti. Ako mi date duže od toge, vjerojatno bih proveo cijeli dan u panici.”

Inače, Zimmer nije prvi skladatelj svjetskog glasa koji se osvrnuo na nezavidno stanje crkvene glazbe. Svojevremeno je to, puno otvorenijim rječnikom izrekao njegov veliki uzor, pokojni talijanski skladatelj Ennio Morricone.

Kao praktični vjernik, Morricone je 2009. u izjavi za medije podržao želju tadašnjeg pape Benedikta XVI. za obnovom liturgije, poručivši: “Crkva danas čini veliku pogrešku, okrećući sat 500 godina unatrag sa svim tim gitarama i popularnim pjesmicama. To mi se uopće ne dopada. Gregorijanski koral je životni i vrlo bitan dio crkvene tradicije, a izgubiti ga zbog nekih likova koji rade mješavine religijskih i profanih, zapadnjačkih tekstova je vrlo, vrlo velika pogreška!”