Jedan od najutješnijih vidova katoličke vjere jest općinstvo svetih. Sveto pismo govori nam o „oblaku svjedoka” koji nas okružuje. Čak i nakon tjelesne smrti, sveci ostaju živi, i jako dobro znaju što se događa na zemlji, među vojujućom Crkvom (vidi Otk 5,8). Neki od najvećih pokazatelja djelovanja općinstva svetih pojavljuju se u obliku marijanskih ukazanja. To su trenuci kada nam se Blažena Djevica Marija ukazuje ovdje na zemlji, dajući nam do znanja da se njezine molitve za nas prikazuju Bogu. To također potvrđuje činjenicu da Blažena Majka uvijek pokazuje na svojega Sina. Baš kao što je rekla na svadbi u Kani: „Učinite sve što vam kaže”, u mnogima od tih ukazanja ona nas podsjeća na volju Isusa Krista.

No kako ukazanje bude potvrđeno kao vrijedno vjerovanja? Ovaj članak pojasnit će što Crkva naučava o toj temi, i osvrnuti se na neka od najpoznatijih (i potvrđenih) ukazanja, kao i skretanje pažnje na neke koja vam možda nisu poznata.

Krist je ispunjenje

1978. godine Sveta Stolica objavila je dokument „Norme vezane uz način postupanja pri razlučivanju navodnih ukazanja ili objava”, u kojemu se detaljno objašnjava kako Crkva reagira na tvrdnje o marijanskim ukazanjima. Kako mnogo kršćana zna, javna objava završila je smrću posljednjega apostola, svetog Ivana Evanđelista. Od tada je Duh Sveti nastavio voditi Crkvu u svu istinu. Više nema javnih objava, no mi katolici imamo još prostora za rast u svojemu razumijevanju Božje objave svijetu. Pa ako je Objava već dovršena, u koju kategoriju pripadaju „privatne” objave, poput marijanskih ukazanja? „Katekizam Katoličke Crkve” daje nam vrijedne uvide:

Tijekom stoljeća je bilo takozvanih “privatnih” objava. Neke je od njih priznao crkveni autoritet. One ipak ne spadaju u polog vjere. Uloga im nije da “poboljšaju” ili “upotpune” konačnu Kristovu objavu, nego da pomognu da se ona u određenom povijesnom razdoblju potpunije oživotvori. Pod vodstvom crkvenog učiteljstva osjećaj vjernika znade razlučiti i prihvatiti ono što je u takvim objavama Crkvi pravi poticaj Krista ili njegovih svetaca. Kršćanska vjera ne može prihvatiti »objave« koje bi htjele nadići ili ispraviti objavu koja je u Kristu dovršena. […] (KKC § 67)

Sva su potvrđena marijanska ukazanja važna

Kada god se Gospa pojavi u tim ukazanjima koja se smatra vrijednima vjerovanja od strane Crkve, vidimo da ona nikada ne proturječi Evanđelju ili autoritetu Crkve koju je utemeljio Njezin božanski Sin. U mnogim slučajevima Gospa često od vidjelaca traži da surađuju s biskupom, i da se ništa ne čini bez njegovoga autoriteta. Kako se pokazalo, kriteriji za prosudbu karaktera svakoga pretpostavljenoga ukazanja, koje možemo naći u gore navedenim vatikanskim normama, uključuju uputu u kojoj stoji da subjekti moraju imati „iskrenost i naviku poslušnosti prema crkvenim vlastima”. Neki od „negativnih kriterija” uključuju doktrinalne pogreške pripisane Gospodinu, ili Gospi, ili bilo kome od svetaca. Dovoljno je reći da, ako je navodno ukazanje u proturječju s Crkvom ili božanskom Objavom, kakvi god pozitivni plodovi možda proizlazili iz njega, tada možete biti sigurni da ukazanje ne dolazi od Boga.

– Pročitajte više: Kako razlikovati istinita i lažna ukazanja

Što se tiče stvarnoga potvrđivanja ukazanja kao nečega što vjernici mogu častiti, postoji nekoliko različitih puteva kojima Crkva može ići. Na prvome mjestu, „dužnost budnosti i interveniranja” je na mjesnome ordinariju, tj. biskupu. Ako tako odluči, biskup može zatražiti da intervenira regionalna ili nacionalna biskupska konferencija, kako bi imao pomoć pri prosuđivanju istinitosti ukazanja s većom sigurnošću. I konačno, Apostolska Stolica može intervenirati ako biskup to izravno zatraži, ili ako Papa to sam odluči učiniti svojim vlastitim autoritetom. Kongregacija za nauk vjere također može intervenirati „u ozbiljnijim slučajevima, naročito ako stvar utječe na velik dio Crkve, uvijek nakon konzultiranja s ordinarijem, i čak, ako to situacija traži, s biskupskom konferencijom”.

Uzevši sve to u obzir, slijedi kratak osvrt na pet marijanskih ukazanja koja je Sveta Stolica službeno odobrila. Svako od tih ukazanja proglašeno je vrijednima vjerovanja, ali nijedan katolik nije prisiljen častiti Gospu pod ovim naslovima. Sve što su Vatikan i biskupi učinili jest to da su potvrdili da u porukama koje su proizašle iz ukazanja nema ništa proturječno vjeri, da su ukazanja vjerodostojna, i da se Blaženu Djevicu Mariju može častiti pod tim specifičnim naslovom koji joj je pripisan. Neka od ovih ukazanja možda su vam poznata, ali druga, koja su manje poznata, nisu nimalo manje važna po tome što sadrže.

1. Gospa Guadalupska

Ovo ukazanje jedno je od najpoznatijih i u katoličkom i sekularnom okruženju. 1531. godine sveti Juan Diego imao je viđenja Gospe na brdu blizu Ciudad de Méxica. Na tome mjestu nekada je bio poganski hram u kojem su se prinosile ljudske žrtve. Gospa je uputila sv. Juana Diega da potraži meksičkoga biskupa i da zatraži od njega da izgradi crkvu upravo na tome mjestu na kojemu se ona ukazala. Kada je sveti Juan Diego prvi put potražio biskupa Juana de Zumárragu, biskup je zatražio od njega da mu donese znak od Gospe. Gospa se ponovno ukazala sv. Juanu Diegu, i kada je on ponovno otišao do biskupa, razmotao je svoju tilmu i pokazao cvijeće koje je cvjetalo u neobično vrijeme, ali i čudotvornu sliku – koju danas poznajemo kao Gospu Guadalupsku – na tkanini. Unatoč tome što je stara gotovo pet stoljeća, tilma ne pokazuje znakove raspadanja, a mnoštva hodočasnika svake godine časte čudotvornu sliku. 12. listopada 1895. godine papa Lav XIII. predvodio je kanonsku krunidbu Gospe Guadalupske. Postala je zaštitnicom obiju Amerika, a naročito Meksika. Blagdan Gospe Guadalupske svake se godine slavi 12. prosinca, na dan posljednjega ukazanja svetomu Juanu Diegu.

2. Gospa Saletska

Za razliku od drugih popularnih ukazanja, Blažena Djevica Marija ukazala se pod naslovom Gospe od La Salettea samo jednom. 1846. godine Gospa se ukazala pred dvoje djece što su čuvala ovce u francuskim Alpama – jedanaestogodišnjemu Maximinu Giraudu i četrnaestogodišnjoj Melanie Calvat-Mathieu. Oni su naišli na ženu koja je sjedila s laktovima na koljenima i licem zarivenim u ruke, kako plače. Govorila je o obraćenju grešnika i nezadovoljstvu svojega sina mnogim grijesima i uvredama što se čine protiv njega. Djeci je povjerila dvije poruke, koje možete pročitati ovdje, u kojima poziva kršćane da poštuju Presveto Ime Isusovo i da svetkuju dan Gospodnji tako što će se suzdržavati od rada. Prilikom 150. obljetnice ukazanja sveti papa Ivan Pavao II. pisao je biskupu Grenoblea: „La Salette je poruka nade, jer našu nadu potiče zagovor nje, koja je Majka čovječanstva.”

Sliku Blažene Majke kanonski je okrunio papa Lav XIII. 21. kolovoza 1879. godine u bazilici Gospe Saletske. Blagdan Gospe Saletske svake se godine obilježava 19. rujna.

3. Gospa od Beaurainga

Ovo marijansko ukazanje nije naročito poznato u sjevernoj Americi (autor članka je Amerikanac, op. prev.), ali je ipak važno. Poznata je pod naslovom „Gospa od Zlatnoga srca”. Gospa se ukazala petero djece 33 puta između studenoga 1932. godine i siječnja 1933. godine. Gospa od Beaurainga (Belgija) ukazala se sva odjevena u bijelo, tražeći od djece da „mole, mole, mole” za obraćenje grešnika, a zatražila je i da se izgradi kapela te da ljudi počnu hodočastiti. Predstavila se kao „Bezgrešna Djevica”, a na posljednji dan ukazanja djeci je pokazala svoje zlatno srce, odakle potječe njezin naslov. Posljednja vidjelica, Gilberte Degeimbre, umrla je 2015. godine, a njezino jednostavno svjedočenje Evanđelja i Gospinih uputa treba biti primjer svim katolicima. Čašćenje Gospe pod ovim naslovom odobrio je papa Pio XII. 1949. godine. Blagdan Gospe od Beaurainga svake se godine slavi 22. kolovoza, na tradicionalni datum blagdana Bezgrešnoga Srca Marijina.

4. Gospa od Knocka

Ovo se ukazanje razlikuje od drugih po tome što očevici nisu vidjeli samo Gospu, nego i neke druge svece. Razlikuje se i po tome što u njemu nije bilo nikakvih posebnih poruka. Mnogo je Amerikanaca čulo za ovo ukazanje, za razliku od dva prethodno spomenuta, ali o njemu ne slušamo često. Uvečer 21. kolovoza 1879. godine, u selu Knock u Irskoj, petnaestero ljudi različitih dobi vidjelo je oltar s križem iznad njega. Na oltaru je bio uskrsli Jaganjac, a pored njega sveti Josip, sveti Ivan apostol i Blažena Djevica Marija. Nitko od njih nije progovorio ni riječi, a očevici su ostali na tome mjestu i molili krunicu dva sata, koliko je ukazanje trajalo. Jedan od drugih čudesnih događaja odnosio se na vremenske prilike. Tijekom ta dva sata padala je kiša, no tlo na mjestu ukazanja ostalo je suho. Sveti Ivan Pavao II. posjetio je svetište Gospe od Knocka na stotu obljetnicu ukazanja. Blagdan Gospe od Knocka slavi se 21. kolovoza.

5. Gospa Fatimska

Možda je najpoznatije i najbolje dokumentirano marijansko ukazanje ono koje se dogodilo u gradiću u Portugalu. Između 12. svibnja i 13. listopada 1917. godine Gospa Fatimska ukazala se pred troje djece: službenici Božjoj sestri Luciji de Jesus Rosa dos Santos i njezinim rođacima, svetima Franciscu i Jacinti Marto. Mnogo se može reći o tim ukazanjima čiju smo stotu obljetnicu proslavili 2017. godine. Brojne poruke koje je Gospa dala malim pastirima promijenile su živote bezbrojnih ljudi. Brojni su pape pisali o Gospi Fatimskoj, a sveti Ivan Pavao II. gajio je osobito snažnu pobožnost prema njoj. Evo što je o njoj rekao u propovijedi iz 1997. godine:

„Draga braćo i sestre! Vaše svetište u Krzeptówkima naročito mi je drago. U njemu vi častite kip Gospe Fatimske. Povijest ovoga svetišta povezana je i s događajem koji se odvio na Trgu sv. Petra 13. svibnja 1981. godine. Tada sam doživio smrtnu opasnost i patnju, ali i veliko milosrđe Božje. Moj mi je život vraćen po zagovoru Gospe Fatimske.”

Više od 70 tisuća svjedoka vidjelo je „ples Sunca” 13. listopada, što je dovelo do brojnih obraćenja. Gospa je prilikom tih ukazanja pozivala na molitvu, naročito na molitvu krunice. Blagdan Gospe Fatimske slavi se 13. svibnja.

Marijo, moli za nas

Još se mnogo toga može reći o svakome od ovih ukazanja, a postoji i nekoliko drugih koje vrijedi spomenuti, poput Gospe od Kibeha, Gospe Lurdske i Gospe od Gietrzwalda. Jasno je da Majka Našega Spasitelja želi vidjeti kako svoja srca obraćamo njezinu božanskome Sinu. Kada bismo samo poslušali njezine zahtjeve i živjeli sveto, kako bismo mogli uživati u prisutnosti Gospodina Isusa u raju.

Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas!

Izvor: Ascension Press

Prijevod: Ana Naletilić | Bitno.net