Tjedan dana prije no što će Katolička Crkva dobiti novog papu, Franjina nasljednika, dogodila se jedna neobična podudarnost.

Nekoliko je medija, unutar 48 sati, objavilo tekstove o (u vancrkvenim krugovima) slabo poznatom američkom kardinalu Robertu Prevostu kao jednom od papabila s rastućim šansama.

Podudarnost je još neobičnija kada se pogleda o kojim se medijima radilo. Prvi je članak objavio Catholic Herald, britanski magazin osnovan 1888., s jasnom politikom obrane tradicionalne katoličke kulture i vrijednosti. U istom su razdoblju o Prevostu pisali i The Pillar – relativno noviji katolički portal fokusiran na autorske tekstove, intervjue i analize, National Catholic Reporter – američki medij poznat po izrazito progresivnim stavovima i propitivanju katoličkog nauka i tradicije te New York Times – jedna od perjanica sekularnog novinarstva, čija je urednička politika lijevo od centra. The Pillar je 5. svibnja objavio i dodatni članak o njegovim rastućim šansama.

No njihove razlike nisu ih spriječile da dođu do sličnih zaključaka – Robert Prevost je kandidat koji nudi “ravnotežu” između pastoralnog i tradicijskog pristupa; između onih koji su skloniji Franjinom pontifikatu i njegovih kritičara.

Godinu dana kasnije čini se kako bi se ta procjena mogla obistiniti.

Lav i Franjo

Naravno, prva godina pontifikata vrijeme je privikavanja na službu i gotovo do samog kraja ona je protekla poprilično mirno. Zapravo toliko mirno da je gotovo ugasila sveprisutne rasprave o tome “što je Sveti Otac doista mislio”, tako svojstvene Franjinu pontifikatu. Matija Štahan će u intervjuu za naš portal reći da su “komentatori aktualnosti u Crkvi (…) uvidjevši razmjernu stabilnost novoga pontifikata (…) kolektivno odahnuli” – što je opaska s kojom se, kao oni koji prate crkvene aktualnosti, moramo složiti.

No to ne znači da je Lav XIV. “prekinuo” s Franjom. Dapače, ključne teme poput socijalnog nauka Crkve (koji se trenutno najviše očituje u razgovorima o umjetnoj inteligenciji) i ekologije Lav je preuzeo u “amanet”, dodatno ih proširivši i promičući. UI je pritom najvidljivija spona. Upravo o njoj govori posljednji veliki dokument objavljen za vrijeme južnoameričkog pape, a očekuje se da će i prva enciklika njegovog sjevernoameričkog kolege, planirana za 15. svibnja, obraditi istu temu.

Tu svakako treba dodati i promicanje svjetskog mira, kao treću snažnu sponu između Lava i Franje (i njihovih prethodnika), a koja se posebno intenzivirala buđenjem novih sukoba na Bliskom istoku.

Ipak, postoje jasni primjeri u kojima je Lav XIV. napravio distancu od Franje, a trenutno je ona najviše vidljiva u gestama: od njegova prvog pojavljivanja na balkonu Bazilike sv. Petra u tradicionalnom papinskom ruhu, preko povratka u papinski stan u Apostolskoj palači do ponovnog korištenja ljetne rezidencije u Castel Gandolfu.

No oni važniji tiču se njegovog odnosa prema svojim podređenima – biskupima i svećenicima. Unatoč naglasku na sinodalnosti (koju njeguje i sadašnji Rimski prvosvećenik), u crkvenom se prostoru mogla čuti kritika kako je papa Franjo u svom radu zanemario Kardinalski zbor nauštrb konzultacija s pojedincima i članovima svog savjetodavnog Vijeća kardinala, tzv. C9. Stoga su mnogi pozdravili izvanredni konzistorij koji je u siječnju sazvao Lav XIV. te pohvalili želju da se njihov glas čuje.

Prva godina pontifikata pape lava xiv.

Foto: Canva AI

Drugi potez, koji su neki protumačili kao važnu gestu prema svećenicima, bio je povratak Mise večere Gospodnje u Lateransku baziliku prvi puta nakon 2012. godine. Za razliku od Franje koji je njegovao pastoralni pristup, vodeći obrede u zatvorima i centrima za azilante, njegov nasljednik oprao je noge svećenicima Rimske biskupije. Više puta na različitim se mjestima pisalo o napetim odnosima između dijela rimskog klera i argentinskog pape, osobito nakon reformi biskupije koju je Franjo pokrenuo 2023. Stoga su neki ovo tumačili kao simboličan čin od strane pape Lava. No dok se on može gledati i kao obična želja novog Svetog Oca da se tijekom svog prvog Vazmenog trodnevlja u toj ulozi obrati onima koji su mu direktno podređeni, ostaje činjenica da je nekoliko mjeseci ranije Lav XIV. ukinuo dio spornih reformi reorganizacije Rimske biskupije.

Afrika kao ključ za tumačenje

Ipak, bilo bi pogrešno prvu godinu pontifikata Lava XIV. reducirati isključivo na odnos prema Franji.

Zapravo, čini se kako nam je Sveti Otac sam dao ključ za interpretaciju smjera u kojem planira ići upravo na svom nedavnom velikom putovanju Afrikom, tijekom kojeg je posjetio Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorsku Gvineju.

Papa je u tih 11 dana održao velik broj govora i propovijedi no niti jedan nije odjeknuo kao njegov odgovor Donaldu Trumpu.

Nakon što je američki predsjednik poručio da Lav XIV. ne radi baš dobar posao i da “ne želi Papu koji misli da je OK da Iran ima nuklearno oružje”, Sveti Otac je odgovorio: “Ne bojim se Trumpove administracije niti me je strah jasno i glasno naviještati evanđeosku poruku, jer vjerujem da sam zato ovdje i da je to poslanje Crkve.”

Svoje “ne bojim se”, dodatno je osnažio u utorak navečer, praktički poručivši Trumpu nakon novog seta prozivki da – laže.

“Ako me netko želi kritizirati zbog naviještanja evanđelja, neka to čini istinom”, rekao je Papa koji je, osim što je pokazao dobre retoričke vještine, oba puta naglasio temelj svog djelovanja – naviještanje Evanđelja.

A Evanđelje, tj. poruka Isusa Krista, je temelj jedinstva, što je Papa, vraćajući se iz Afrike, jasno poručio njemačkim biskupima koji su formalizirali blagoslove istospolnih parova.

Istaknuvši da se Vatikan ne slaže s njihovim postupcima te da postoje “mnogo veća i važnija pitanja” koja bi “trebala imati prioritet” nad spolnošću, zaključio je: “Trebamo nastojati graditi svoje jedinstvo na Isusu Kristu i onome što Isus Krist uči”.

No jedinstvo narušava još jedan događaj s kojim će se Papa morati suočiti – želja Svećeničkog bratstva sv. Pija X. (FSSPX) da posvete biskupe bez papinskog odobrenja što bi ih moglo staviti izvan zajedništva s Katoličkom Crkvom.

Lav XIV. nije se do sada oglašavao o tom slučaju, ali odgovori Trumpu i njemačkim prelatima pokazuju da je Sveti Otac spreman braniti Evanđelje od onih koji ga žele narušiti, bez obzira koje namjere, ciljevi ili želje iza toga stajale.

S obzirom na njegovu dob i vitalnost, moguće je da će ovaj pontifikat potrajati. To znači da Roberta Prevosta – Amerikanca iz predgrađa Chicaga – u novoj ulozi očekuju brojni izazovi s različitih strana.

Lav XIV. pokazao je da, za sada, pred njima sasvim dobro drži ravnotežu.