Prije gotovo dvadeset i pet godina sveti Ivan Pavao II. uputio je Crkvi snažan i odvažan poziv: potaknuo nas je da „izvezemo na pučinu” interneta, koji je opisao kao „novo mjesto navještaja Evanđelja”. Nakon njega, papa Benedikt XVI. ohrabrio nas je da „koračamo putovima digitalnog kontinenta”, dok nas je papa Franjo izazvao da ne stvaramo samo sadržaj, nego „susret srca”. Nedavno su i riječi pape Lava upućene „digitalnim misionarima” podsjetile da naša prisutnost na internetu nije tek digitalni oglasni prostor, nego živ i važan prostor evangelizacije. Ovaj poziv naših novijih papa odnosi se na sve vjernike, ali na poseban način i na katoličke organizacije.

Za mnoge župe, biskupije i crkvene službe digitalna komunikacija i angažman često se doživljavaju kao opterećenje – još jedan e-mail, još jedna platforma, još jedan zadatak koji nas odvlači od onoga što je uistinu bitno.

Platforma eCatholic je nedavno provela istraživanje „Stanje katoličkog digitalnog pastorala 2025.”, prikupivši više od 23.000 podataka iz gotovo 500 katoličkih organizacija. Rezultati su ukazali na ono što se naziva „jaz digitalnog angažmana” – nesklad između onoga što voditelji žele postići u digitalnom prostoru i onoga za što se osjećaju dovoljno opremljenima, s obzirom na dostupne alate, vrijeme i edukaciju.

Evo pet koraka utemeljenih na podacima koji će vašu župu u 2026. godini dovesti od stanja „preopterećenosti” do „osposobljenosti”:

1. Imenujte osobu zaduženu za digitalnu komunikaciju

Istraživanje eCatholica pokazuje da samo 21 posto župa ima jasno definiranu osobu odgovornu za digitalni pastoral. U većini slučajeva odgovornosti su rascjepkane ili ih preuzimaju pojedinci bez potrebne edukacije ili ovlasti za dugoročne promjene.

„Utvrdili smo da se 86 posto ispitanih župa ne osjeća kvalificirano i nema nikoga tko bi vodio njihove napore u digitalnom pastoralu”, ističe Jason Jaynes, izvršni direktor eCatholica. Čak i ako ne možete zaposliti osobu na puno radno vrijeme, imenovanje jedne odgovorne osobe – pa i volontera – stvara potrebnu odgovornost za dosljednu provedbu i ujednačenu komunikaciju.

2. Riješite „3 C-a” digitalne zrelosti

Nadalje istraživanje pokazuje da napredak ne dolazi iz većeg truda, nego iz jačanja u tri ključna područja:

  • Jasnoća (clarity): jasno definirane uloge, strategije i ciljevi kako bi se izbjeglo reaktivno djelovanje. Važno je i podsjetiti se zašto je ovaj rad bitan – čak i jednostavna i jasna komunikacija termina ispovijedi i mise može imati dubok utjecaj na nečiji duhovni život.
  • Kapacitet (capacity): osigurati da djelatnici imaju vrijeme i alate za održiv rad. Integrirani sustavi, poput onih koje nudi eCatholic, mogu pojednostaviti procese i uštedjeti dragocjeno vrijeme.
  • Samopouzdanje (confidence): kvalitetna edukacija povećava učinkovitost digitalne komunikacije. Kada osoba zadužena za digitalni pastoral zna koristiti dostupne alate, moguće su stvarne promjene.

Kada su sva tri elementa prisutna, digitalni pastoral prestaje biti „još jedan zadatak” i postaje učinkovit način kateheze, prikupljanja sredstava, informiranja i uključivanja vjernika.

3. Premostite „jaz integracije”

Podaci su otkrili veliku strukturnu prepreku: samo 7 posto organizacija ima potpuno integrirane sustave. Većina radi s „nepovezanom hrpom” softvera, pri čemu zaposlenici moraju ručno prenositi podatke između platformi – što oduzima vrijeme i povećava mogućnost pogrešaka.

„Htjeli smo bolje razumjeti tehnološke nedostatke unutar Crkve”, rekao je Jason Jaynes.

U 2026. prioritet bi trebao biti pojednostavljenje sustava. Kada su web stranica, komunikacija i donacije međusobno povezani, tim se može usredotočiti na ljude, a ne na tehničke probleme.

4. Prijeđite s pasivnog sadržaja na aktivnu komunikaciju

Iako 99 posto župa ima web stranicu, samo 74 posto koristi komunikacijske alate poput e-maila i poruka. Web stranica su „ulazna vrata”, ali pasivna – čeka da ljudi dođu.

„Digitalni angažman je nužan”, izjavio je jedan voditelj vjeronauka u našem istraživanju. „Generacije koje dolaze informacije traže isključivo u digitalnom prostoru.” Korištenjem integriranih komunikacijskih alata dopirete do vjernika ondje gdje već provode vrijeme – na svojim mobitelima.

5. Usmjerite cilj na susrete uživo

Digitalni alati nisu samo za marketing – oni su sredstvo poslanja. Ovo istraživanje pokazuje da župe koje digitalne ciljeve usklađuju s pastoralom uživo imaju veće samopouzdanje i učinkovitiju komunikaciju.

“Kao osoba iz marketinga, vidio sam da najuspješnije župe koriste digitalne alate kako bi ljude – gladne istine, dobrote i ljepote – privukle Kristu, njegovoj Crkvi i sakramentima. Bilo da je riječ o online prijavi za duhovnu obnovu ili SMS podsjetniku za klanjanje, digitalna komunikacija uvijek treba voditi prema stvarnom, sakramentalnom životu Crkve”, zaključuje Jason Jaynes.

Članak je preveden uz dopuštenje s web-stranice Catholic Link.