PRVI NAKON 1200 GODINA

Unatoč ‘ruskom udarcu’ započeo Svepravoslavni sabor

Svepravoslavni sabor započeo je na Kreti okupljanjem predstavnika 10 pravoslavnih Crkava kao i brojnih laika i promatrača iz Katoličke Crkve. Sabor bi trebao trajati do 26. lipnja.

27760551336_34f236f44c_k, Svepravoslavni sabor

Foto: Flickr.com/Holy Council

Slavljenjem svete euharistije na blagdan Duhova (po julijanskom kalendaru), jučer je započeo Svepravoslavni sabor, prvi nakon više od 1200 godina.

Predstavnici 10 pravoslavnih autokefalnih Crkava okupili su se na Kreti unatoč bojkotu četiriju ostalih Crkvi. Osim izostanka Bugarske, Gruzijske i Antiohijske pravoslavne Crkve, najveći udarac Saboru svakako predstavlja nedolazak Ruske pravoslavne Crkve koja okuplja oko trećine svih pravoslavnih vjernika, njih oko 100 milijuna.

Sabor, koji je započeo već spomenutim misnim slavljem u gradu Heraklionu, trebao bi trajati do 26. lipnja unatoč kašnjenju od nekoliko dana u početku.

Ekumenski patrijarh Bartolomej, carigradski patrijarh i predsjedatelj Svepravoslavnog sabora, predvodeći euharistijsko slavlje, osvrnuo se tijekom propovijedi na spomenutu situaciju, i to prilično pomirljivim tonom:

“Svaka lokalna pravoslavna Crkva ima svoje darove koje nudi Kristu. Oko ne može reći ruci: ‘Ne trebam te’, kao niti glava nozi. Unutar Crkve ne postoji zasebna lokalna Crkva koja nema određenu važnost te stoga jedna, sveta, katolička i apostolska Crkva ne može bez svake pojedine od svojih članica, niti članice mogu postojati same za sebe i apsolutno suverene, što, osobito posljednjih dana, pokušavaju neki izvan Crkve”, poručio je Bartolomej, nadodavši kako “bez obzira na naša različita mišljenja, mi, pravoslavni kršćani, trebamo jasno reći kako je jedinstvo jedina cesta na našem ovozemaljskom putu. Naravno, taj put traži od nas živu žrtvu, puno posla te će uz veliki trud, uspjeti”.

Brak kao jedan od ‘kamena spoticanja’

Predstavnici 10 pravoslavnih Crkava trebali bi tijekom ovog tjedna održati zatvorene sastanke i razgovore o pet različitih tema tj. pet nacrta dokumenata koji su jednoglasno odobreni: “Poslanje Pravoslavne Crkve u današnjem svijetu”, “Pravoslavna dijaspora”, “Autonomija i načini njezina proglašavanja”, “Važnost posta i njegovo obdržavanje danas”, te “Odnosi Pravoslavne Crkve s ostatkom kršćanskog svijeta”.

Šesti nacrt “Sakrament braka i problemi s kojima se suočava”, koji je postao jedan od najvećih kamena spoticanja i koji su odbacile Gruzijska i Antiohijska pravoslavna Crkva, neće biti razmatran, kako stoji u službenoj proceduri.

Na kraju održavanja Sabora, prisutni bi trebali glasati o završnom dokumentu, koji je pripremio i sastavio Svepravoslavni odbor.

Ruska borba za prevlast?

Podsjećamo, Ruska pravoslavna Crkva, točnije njen Sveti sinod, odlučio je nekoliko dana prije početka kako neće sudjelovati na Svepravoslavnom saboru, premda su uredno sudjelovali u njegovoj pripremi, potpisavši sve ključne nacrte dokumenata.

Premda su kao glavni razlog naveli odustajanje drugih Crkava, mnogi stručnjaci se slažu kako se zapravo radi o svjesnom ruskom udarcu patrijarhu Bartolomeju koji se kao carigradski patrijarh smatra “prvim među jednakima” i formalno predstavlja najvažniju ljudsku figuru u pravoslavlju.

Kako navodi BBC, Moskva se također boji da bi Bartolomej mogao stati na stranu ukrajinskog dijela Crkve, s obzirom na ratni sukob u toj zemlji.

Dok bugarski, antiohijski i gruzijski predstavnici kao razloge odustajanja navode neslaganje s nacrtima dokumenata i procedurom Sinode, kao i neke unutarnje sukobe, stručnjaci smatraju kako iza svega stoji Moskva.

S druge strane, Srpska pravoslavna Crkva odlučila je prisustvovati Saboru unatoč prvotnim najavama, što su pojedini mediji okarakterizirali kao sprječavanje još jednog pokušaja Rusije da od SPC napravi svoju marionetu.

Premda je zbog brojnih otkazivanja naslov “svepravoslavni” doveden u pitanje, o. Chryssavgis, glasnogovornik ekumenskog patrijarha Bartolomeja, izjavio je kako to “ne dovodi u pitanje svepravoslavnu valjanost koncila, kao niti svepravoslavni autoritet njegovih odluka”.

S druge strane ruski patrijarh Kiril poručio je kako susret na Kreti smatra pripremnim sastankom za sinodu koja će ujediniti sve Crkve “bez iznimke”.

Sabor dug više od 50 godina

Podsjetimo, pripreme za Svepravoslavni sabor počele su još u 1960-ima, premda su slične ideje postojale i prije Drugog svjetskog rata. Ubrzo su na površinu izbile razlike između autokefalnih Crkava i cijela je priča zaustavljena. Posljednjih desetljeća želja za sazivanjem svepravoslavnog sabora ponovno je obnovljena, a glavni inicijator bila je Carigradska patrijaršija. Pravoslavna tradicija priznaje prvih sedam crkvenih sabora kao opće, “vaseljenske” odnosno ekumenske, a to su oni koji su se dogodili između 325. (Niceja) i 787., kada je u Niceji održan posljednji zajednički crkveni sabor Istoka i Zapada.

Tino Krvavica | Bitno.net

Objavljeno: 20. lipnja 2016.

Možda vam se svidi