Na drugoj općoj audijenciji nakon ljetne stanke, održanoj u Dvorani Pavla VI., papa Franjo je nastavio niz kateheza o Deset zapovijedi Božjih, te osvrćući se na odlomak iz Knjige Izlaska koji govori o zlatnom teletu, ponovno govorio o idolopoklonstvu.

Idoli se traže u pustinji

Odmah se osvrnuo na kontekst događaja iz biblijskoga odlomka, na pustinju u kojoj je narod čekao Mojsija koji se popeo na brdo kako bi od Boga dobio upute. Što je pustinja? – upitao je Sveti Otac. To je mjesto neizvjesnosti i nesigurnosti; slika ljudskoga života čije je stanje nesigurno i koji ne posjeduje sigurna jamstva. To je nesigurnost koja – kako je rekao – kod čovjeka stvara „primarne brige“, kao što je briga o tomu što će jesti i piti, a što postaje plodno tlo za idolopoklonstvo.

Kako bi izbjegla neizvjesnost, neizvjesnost pustinje, ljudska narav traži religiju po načelu ‘uradi sam’; ako se Bog ne pokazuje, napravit ćemo ga sami po mjeri. Pred idolom nema opasnosti od mogućeg poziva koji traži da iziđemo iz vlastitih sigurnosti, jer idoli „usta imaju, a ne govore“ (Ps 115, 5) – rekao je Sveti Otac navodeći riječi iz 115. psalma. Tako shvaćamo da je idol izgovor kako bismo sebe stavili u središte stvarnosti, klanjanjem djelu vlastitih ruku – istaknuo je Papa.

Uspjeh, bogatstvo i novac – oduvijek su iskušenja

Potreba za idolom Arona dovodi to toga da načini tele koje je tada bilo simbol plodnosti, obilja, energije i snage. Napravio ga je od zlata, te je ono samim time predstavljalo bogatstvo. To su veliki idoli: uspjeh, moć i novac – rekao je Papa te istaknuo – To su iskušenja oduvijek! Evo što je zlatno tele: simbol svih želja koje daju privid slobode a, naprotiv, svode na ropstvo jer idol uvijek svodi na ropstvo.

Važan Božji posao jest uklanjanje idolopoklonstva iz našeg srca – istaknuo je papa Franjo te objasnio – Ali, sve proizlazi iz naše nesposobnosti za pouzdavanjem ponajviše u Boga, iz nesposobnosti da Njemu povjerimo svoje nesigurnosti, da mu dopustimo da željama našega srca dade istinsku dubinu. To omogućuje podnositi i slabost, nesigurnost i neizvjesnost. Ako Bog nije na prvom mjestu, lako se pada u idolopoklonstvo, i zadovoljava slabim sigurnostima – istaknuo je Papa.

Slabost nije zla kob

Kada prihvatimo Boga Isusa Krista, koji je radi nas postao siromašan, otkrivamo da priznavanje vlastite slabosti nije zla kob ljudskoga života, nego je preduvjet za otvaranje onomu koji je uistinu jak – primijetio je Sveti Otac te dodao – Kroz vrata slabosti ulazi Božje spasenje; zbog vlastite se nedostatnosti čovjek otvara Božjem očinstvu. Ljudska se sloboda rađa iz toga da čovjek dopusti da pravi Bog bude jedini Gospodin. To nam omogućuje da prihvatimo vlastitu krhkost i odbacimo idole svojega srca – napomenuo je Papa.

Gledati raspetoga Krista, za nas kršćane znači priznati da je u njemu, slabom, prezrenom i lišenom svega, lice pravoga Boga, slava ljubavi, a ne slava blistajuće obmane – istaknuo je potom Papa. Naše ozdravljenje dolazi od Onoga koji je postao siromašan, koji je prihvatio neuspjeh, koji je našu neizvjesnost preuzeo do kraja kako bi ju ispunio ljubavlju i snagom. On nam dolazi objaviti Božje očinstvo; u Kristu naša krhkost više nije prokletstvo nego mjesto susreta s Ocem, i vrelo nove snage koja dolazi odozgo – kazao je Sveti Otac.

Sveta Terezija Benedikta od Križa, mučenica židovskoga i kršćanskoga naroda

Na kraju jučerašnje audijencije papa Franjo je podsjetio na liturgijski spomen svetoga Dominika Guzmana, te spomenuo današnji blagdan svete Terezije Benedikte od Križa, Edith Stein, suzaštitnice Europe. Mučenica, žena dosljednosti, žena koja je u čestitosti i ljubavi tražila Boga, i žena mučenica svojega židovskoga i kršćanskoga naroda. Neka ona, zaštitnica Europe, iz nebesa moli i čuva Europu – poželio je papa Franjo.

Vatican News | Bitno.net