Potpisnici su napisali kako Papu ne optužuju za “formalnu herezu” (kad osoba slobodnom voljom negira cijelu ili dio objavljene istine)

Skupina teologa i svećenika potpisala je i u subotu navečer objavila “correctio filialis” (sinovsku korekciju), dokument u kojem upozoravaju papu Franju da, kako tvrde, “propagira hereze nekim svojim postupcima”, pri čemu su napisali i kako ne optužuju Papu za izravnu herezu.

Skupina koju čine teolozi i svećenici bliski “tradicionalističkim” krugovima, njih 68, složila je dokument latinskog naziva Correctio filialis de haeresibus propagatis, koji je dostavljen, prema pisanju Edwarda Pentina, Svetom Ocu 11. kolovoza, u njegovu rezidenciju u Domu svete Marte. Upozorava na “krivovjerna mišljenja” koja se, kako pišu, mogu pronaći u Papinoj apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia. Papu se upozorava i na navodno njegovo podržavanje sedam krivovjernih stavova o “braku, moralnom životu i primanju sakramenata” koja proizlaze iz spornih dijelova pobudnice. Pritom se od njega traži da osudi hereze koje je direktno ili indirektno podržao te da naučava istinu katoličke vjere u njenoj cjelovitosti.

Potpisnici su napisali kako Papu ne optužuju za “formalnu herezu” (kad osoba slobodnom voljom negira cijelu ili dio objavljene istine) niti žele “prosuđivati kolika je krivnja pape Franje u propagiranju sedam hereza”. Svoj ispravak obrazložili su citirajući Sveto pismo i Zakonik kanonskog prava i objasnili da je on njihovo pravo i dužnost. Također ističu i kako ona nije u sukobu s dogmom o papinoj nezabludivosti, s obzirom na to da papa Franjo “krivovjerna mišljenja” nije proglasio dijelom dogmatskog učenja Crkve.

Među potpisnicima dokumenta nema niti jednog aktivnog biskupa ili kardinala. Potpis pod “korekciju” naknadno je stavio umirovljeni američki biskup René Henry Gracida, a potpisnik je i biskup Bernard Fellay iz Svećeničkog bratstva svetog Pija X. koje još uvijek nema regulirani kanonski status. Među potpisnicima dokumenta, međutim, nema nekih istaknutijih prelata koji su već kritizirali pojedine dijelove pobudnice. Tako tamo nema potpisa kardinala Raymonda Burkea i Waltera Brandmüllera, dvojice živućih prelata koji su prošle godine uputili dubije papi Franji povodom njegove pobudnice (dubije su potpisali i u međuvremenu preminuli Joachim Meisner i Carlo Caffara).

Među ostalim potpisnicima nešto poznatija imena su ona talijanskog povjesničara Crkve Roberta de Matteija te Ettorea Gottija Tedeschija, bivšeg predsjednika Vatikanske banke.

Organizatori potpisivanja dokumenta napisali su na svojoj internetskoj stranici napravljenoj u ovu svrhu kako je riječ o “povijesnom dokumentu”. “Sinovska ispravka” ovakve vrste, pišu, nije se dogodila od 1333. i pisma papi Ivanu XXII. koji je u nekim svojim propovijedima ustvrdio kako duše koje umru u vjeri neće vidjeti Boga do Sudnjeg dana, ali se toga mišljenja kasnije odrekao. Vatikanist John Allen, međutim, napisao je u svom komentaru kako je ta tvrdnja pretjerana jer se u povijesti Crkve događalo već puno puta da teolozi i svećenici pišu papi i “optužuju ga za izdaju vjere”.

Za sada se službeni Vatikan još nije očitovao o ovom dokumentu.

Svojedobno je mišljenje o ovakvim vrstama “ispravaka” dao kardinal Gerhard Ludwig Müller, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, koji je u siječnju izjavio kako smatra da su ispravci pobudnice Amoris Laetitia “prilično daleka mogućnost” jer ta pobudnica ne sadrži stvari “opasne po vjeru onako kako je to sv. Toma Akvinski definirao”, referirajući se na naučitelja Crkve koji je definirao situacije za moguće ispravljanje pastira.

Ovome svemu dodajmo kako je George Weigel, katolički publicist i biograf sv. Ivana Pavla II., nedavno napisao članak o raspravama oko pobudnice Amoris Laetitia u kojem je naglasio kako se katolici moraju izdići iznad diskursa o “strožim i blažim moralnim pravilima” i usmjeriti se na pravi cilj moralnog života – a to je blaženstvo. Tekst pročitajte OVDJE.

Cijeli sadržaj dokumenta na engleskom jeziku možete pročitati OVDJE.

Goran Andrijanić | Bitno.net