Katoličke biskupije diljem Kine bile su poprištima proslave stote obljetnice uspostave Kineske komunističke partije ove godine, dok su hodočašća kineskim marijanskim središtima bila zabranjena, piše CNA.

“Svaka zajednica, svaka biskupija imala je kongrese, nastupe, uprizorenja, čak i hodočašća do mjesta koja su dio povijesti Komunističke partije”, rekao je otac Bernardo Cervellera, misionar i novinar koji prati stanje Crkve u Kini tijekom protekla dva desetljeća.

Pekinški biskup Joseph li Shan u svojoj je rezidenciji bio domaćin organiziranog gledanja govora predsjednika Xija Jinpinga 1. srpnja, na stotu obljetnicu Komunističke partije. Četrdesetero svećenika i članova Crkve pohodilo je simpozij u provinciji Jiangxi na kojemu se podučavalo kako “implementirati duh” Xijeva govora. Katolici u Hubeiju imali su svečanu ceremoniju podizanja zastave i proslave Komunističke partije, izvijestila je web-stranica državne kineske Crkve, Kineske patriotske udruge.

“Ali vjernicima je zabranjeno hodočastiti Gospi od Sheshana, što je nacionalno svetište”, ističe Cervellera. Ova situacija, drži Cervellera, oprimjeruje izazove s kojima se Crkva u Kini suočava živeći pod budnim okom Partije.

U gotovo tri godine od sporazuma Svete Stolice i kineskih vlasti, situacija na terenu za podzemnu je Crkvu drastično drukčija od one u kojoj se nalaze pripadnici državne Patriotske udruge. “Za podzemnu vjersku zajednicu, život je iznimno težak”, objašnjava Cervellera.

“Pojedini ženski samostani uništeni su, crkve zatvorene. Svjedočili smo izgonu svećenika iz vlastitih župa, a pojedinim je sjemeništarcima zabranjeno studirati teologiju… Postoje i slučajevi biskupa koji su uhićeni ili u kućnom pritvoru, 24 sata dnevno”, dodao je.

Crkve koje je odobrila država, s druge strane, imaju komparativno veću slobodu bogoslužja, ali se suočavaju s drugim izazovima, uključujući pritisak vlasti na cenzuru dijelova katoličkog nauka i njihovu zamjenu kineskim nacionalizmom i iskazima odanosti vlastima.

Od katoličkih svećenika koji služe u Kini zahtijeva se potpisivanje dokumenata u kojima obećaju podršku kineskoj Komunističkoj partiji. Služiti smiju samo u registriranim objektima za bogoslužje u koje je mlađima od 18 godina zabranjen pristup. “Povrh svega, moraju glorificirati Komunističku partiju”, dodaje Cervellera.

Prema Vatikanu, petorica biskupa proglašena su u okvirima uspostavljenim sporazumom s kineskim vlastima 2018. godine. No Crkvi u Kini potrebno je, prema Cervellerinoj procjeni, još najmanje 40 biskupa. “Koliko sam vidio, od novih biskupa svi su članovi Patriotske udruge. To znači da su vrlo bliski vlastima”, ističe.

Uoči stote obljetnice Komunističke partije, vlasti su aktivirale aplikaciju i telefonsku liniju pomoću kojih su građani trebali prijaviti sve koji u pitanje dovode predodžbu Partije o vlastitoj povijesti, a na što se država referira kao na “historijski nihilizam”. U praksi, to je značilo da se pojedine partijske politike ne spominju, kao, primjerice, Maov “Veliki skok naprijed” – petogodišnji kolektivizacijski plan koji je u razdoblju od 1959. do 1962. godine doveo do smrti više od 20 milijuna ljudi.

Ta vrsta cenzure onemogućuje i katolike u razgovoru o vlastitoj povijesti od dolaska Komunističke partije na vlast 1949. godine pa do danas. U godinama nakon uspostave Narodne republike Kine, mnogobrojni katolici bivali su uhićenima zbog odbijanja pokoravanja državnim težnjama za iskorjenjivanjem stranoga utjecaja i nacionalizacijom privatnih obrazovnih ustanova.

Na progone vjernika u Kini osvrnuo se i papa Pio XII., opisujući u enciklici Evangelii praecones iz 1951. godine kako su mnogi katolici prognani iz svojih domova, lišeni imovine, uhićivani i zatočeni u zatvorima ili sabirnim logorima, mučeni i ubijani, a sve zbog svoje predanosti vjeri.

Obraćajući se onima koji žele pomoći vjernicima u Kini, otac Cervellera naglašava moć molitve. “Mnogo govorimo o Novom Putu svile. Ali Put svile je put molitve, cesta hodočašća koja moće promijeniti Kinu nabolje”.

Cervellera ističe kako je mali broj biskupija održao proslave Svjetskog dana moltive za Crkvu u Kini, koji je uspostavio Benedikt XVI., a slavi se svakoga 24. svibnja. Na taj dan tisuće kineskih katolika obično hodočaste u baziliku Gospe od Sheshana, no hodočašće je ove godine zabranjeno zbog pandemije koronavirusa, iako je hodočašće bilo predviđeno za tek nekoliko tjedana prije masovnih okupljanja u povodu stogodišnjice Komunističke partije, a vjernici su zamijetili kako su obližnji zabavni park i turističke destinacije u Sheshanu bili otvoreni čitavo vrijeme.

I prije zatvaranja bazilike u Sheshanu pod izlikom pandemije 2020. godine, kineske vlasti trudile su se onemogućiti podzemnu Crkvu u organizaciji hodočašća, zahtijevajući između ostaloga i da hodočasnici na marijanskim svetištima pjevaju nacionalnu himnu.

Cervellera ističe kako Komunistička partija strahuje od unutarnje slobode koju religija donosi. “Studenti na sveučilištima vrlo su zainteresirani za katoličanstvo, kao i za protestantizam. Vjerujem da zato komunističke vlasti nastoje onemogućiti vjersko obrazovanje za mlade, zbog straha od povećanog broja obraćenja”.

“Čim netko otkrije vlastiti odnos s Bogom, to ga oslobađa, omogućuje mu govoriti, kritizirati, oslobađa ga od obveze činjenja onoga što Komunistička partija čini. I to je strah Komunističke partije, da ljudi mogu biti slobodni”, zaključuje Cervellera.