Vodeći lijevo-liberalni dnevni list u Slovačkoj SME objavio je ovaj tjedan veliku tematsku cjelinu o problemu pedofilije, pri čemu ta seksualna nastranost nije zapravo tretirana kao problem nego kao nešto što treba biti „prihvaćeno poput heteroseksualnosti i homosesksualnosti“.

Dnevni list koji upućeni opisuju kao najutjecajniji u formiranju lijeve slovačke inteligencije objavio je tri teksta na temu pedofilije i stavio na naslovnicu naslov „Pedofili nisu zločinci“.

Prvi opisuje život pedofila u suvremenom društvu, drugi je o učitelju pedofilu koji je, ostavši anoniman, ispričao svoju životnu priču, a treći je urednički komentar na temu.

U prvome tekstu SME čitateljima predstavlja tezu po kojoj većina pedofila nisu zlostavljači djece, te kako seksualna privlačnost prema njima ne mora označavati da su nasilni. U tekstu citiraju psihologa koji tvrdi kako pedofili mogu raditi, primjerice, kao učitelji u školama i pri tome se suzdržavati i ne realizirati seksualnu skolonost prema njima.

Zlostavljači djece, nastavlja se stručna analiza u tekstu, najčešće nisu pedofili, nego psihološki frustrirane osobe koje na takav način ostvaruju svoju potrebu za dominacijom.

U drugome tekstu, osoba pedofilskih sklonosti koja radi kao učitelj, predstavljena pod lažnim imenom Peter Kasz, govori kako je društvo netolerantno prema njemu i ljudima poput njega.

„Činjenica da je netko pedofil ne znači da su djeca u većoj opasnosti u blizini te osobe nego neke druge. To su predrasude koje su nepravedne prema nama i nije nam lako živjeti u takvoj okolini“, rekao je pedofil kojemu nije otkriven identitet.

Tematska cjelina zaključena je komentarom urednika Jakuba Fila koji je napisao kako „svaki pedofil ima pravo na život slobodan od predrasude, progona i osude“. Fila je dodao kako je „odnos društva prema pedofilima test našeg prihvaćanja različitosti“.

Konzervativni portal Postoj objavio je komentar članaka SME-a, naglašavajući kako ga ne treba posebno kritizirati jer su reakcije čitatelja pokazale da je javnost shvatila o kakvim glupostima se radi.

Autor teksta Lukáš Obšitník napisao je kako je opasna teza SME-a da ljudi koji boluju od pedofilije mogu imati prigodu raditi kao učitelji.

„SME-u nimalo ne smeta činjenica da osoba koja je pedofil radi među djecom. Ako pedofilima to omogućimo, što će biti s djecom? Tretirat ćemo žrtve kao statističku brojku da bismo ostvarili prava pedofila“, napisao je.

Poljski publicist Grzegorz Górny koji dobro poznaje situaciju u zemljama Središnje Europe, napisao je u svom komentaru kako je naslovnica SME-a pokušaj izjednačavanja pedofilije s normalnom seksualnom sklonošću te kako je slična strategija već viđena u slučaju homoseksualnosti.

Svemu ovome dodajmo slučaj koji se u Hrvatskoj dogodio 2013. i koji pokazuje sličnost strategija koje koriste LGBT aktivisti s onima koje sada koriste oni skloni normaliziranju pedofilske nastranosti.

U Hrvatskoj je tada gost Queer festivala bio Gert Hekma, predavač o rodu i seksualnosti na Katedri sociologije i antropologije Sveučilišta u Amsterdamu, i nekadašnji član uredničkog vijeća spornog pedofilskog časopisa „Paidika“.

U razgovoru za T-Portal, koji je vodio novinar i LGBT aktivist Gordan Duhaček, Hekma je rekao:

„Danas u Nizozemskoj i desetogodišnjaci znaju, ako su gej, izraziti to. Sviđa mi se taj princip samoodređenja. Ako im se sviđa imati seks s nekim svojih godina ili starijim (a mislim da mnogi preferiraju starije partnere), to im treba biti dozvoljeno. … Seks je većinom aktivnost koja donosi zadovoljstvo i koju djeca trebaju naučiti prakticirati na ugodan način, umjesto da moraju godinama čekati da ga isprobaju“, rekao je Hekma, a novinar Duhaček nije ničim reagirao na jasno zagovaranje seksualnog zlostavljanja maloljetnika.

Hekma je tada u razgovoru za T-Portal rekao i kako su „homoseksualnost i pedofilija povijesni suputnici“, što je i stavljeno u naslov, te jasno povezao LGBT agendu s pedofilijom, kao nekom vrstom nastavka u smislu društvene revolucije.

Nakon prosvjeda građana i udruge Vigilare, sporni dijelovi iz razgovora su izbačeni, a promijenjen je i naslov razgovora.

Goran Andrijanić | Bitno.net