Kontroverzni Sinodalni put Crkve u Njemačkoj, koji od pokretanja izaziva sukobe i rasprave unutar lokalne crkve, ali i na razini Njemačka-Vatikan, nedavno su napustile četiri članice, zadavši mu udarac koji je odjeknuo u tamošnjoj javnosti.

Teologinje Marianne Schlosser i Katharina Westerhorstmann, filozofkinja religije Hanna-Barbara Gerl-Falkovitz te novinarka i predstavnica pokreta „Maria 1.0“ Dorothea Schmidt kritizirale su proces koji je odstupio od svog osnovnog cilja – suočavanja s problemom seksualnog zlostavljanja – i “doveo u pitanje središnje poruke katoličkog nauka i uvjerenja”.

“U tome putu, na kojemu se prema našoj procjeni Crkva u Njemačkoj sve više udaljava od opće Crkve, ne možemo više sudjelovati“, poručile su u pismu za Die Welt.

Filozofkinja Hanna-Barbara Gerl-Falkowitz njihove je razloge sada dodatno pojasnila u razgovoru za Glas Koncila.

Ustvrdivši kako proces ima “mane od rođenja”, Gerl-Falkowitz je naglasila da je na djelu “reforma mimo crkvenog prava”.

“Zaključci nisu obvezujući, no unatoč tomu biskupi ih provode te su oni novo crkveno činjenično stanje. I odbačeni zaključci – kao što je u rujnu 2022. godine bio slučaj s IV. forumom o spolnom moralu – u nekim se biskupijama usprkos tomu agresivno provode. Nezakoniti projekt zaobilazi katoličko crkveno pravo”.

Podsjećamo, u okviru „Sinodalnog puta” njemački biskupi zajedno sa Središnjim odborom njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken – ZdK) raspravljaju o budućnosti crkvenog života u Njemačkoj. Rasprave se odvijaju u obliku četiri foruma koji obuhvaćaju spolni moral, celibat, moć i utjecaj te ulogu žena u Crkvi.

“Veliki pritisak čini i ideja o ‘javnom samoobvezivanju’ biskupa. To je dovelo do medijski učinkovitih samopredstava biskupa, uvijek mimo kanonskoga prava te uz veliko odobravanje lijevoliberalnih medija. U ordinarijatima se, primjerice, u radnom pravu crkveno prihvaćaju istospolna partnerstva”, istaknula je filozofkinja te dodala: “Biskupi i laici glasuju 1 : 1, neovisno o teološkoj kompetenciji. Među laicima, koji su nerijetko političari, jasno prevladava liberalna većina, a većina biskupa šuti. U većini laičkih istupa iznose se ne teološki, nego politički i društveni argumenti.”

“’Ljubav prema svijetu’ ne znači preuzimanje liberalnih zahtjeva. Naše je okruženje, prema Knjizi Postanka, palo stvorenje. Stoga je zadaća Crkve pomna analiza i sakramentalno iscjeljenje pogrješnoga, a ne jednostavno blagoslivljanje sadašnjega stanja. Meni se čini da je sinodski cilj ‘Crkva ugodna osjećanja’.”

Gerl-Falkowitz kritizirala je i osnivanje “Sinodskog vijeća” – koje bi trebalo nadgledati provođenje sinodskih zaključaka u Crkvi u Njemačkoj, a čije je osnivanje Vatikan proglasio crkveno nezakonitim – kao nekom vrstom “novog nacionalnog Rima”.

Inače, crkvenu i širu javnost u Njemačkoj uzdrmala je upravo činjenica da su iz Sinodalnog puta istupile žene.

“Budući da biskupi većinom šute, morale su progovoriti neke žene. Jedan je biskup naš izlazak, odobravajući ga, nazvao ‘proročkim znakom’. U međuvremenu su odstupila i dvojica muškaraca, nadamo se da će toga biti i više. Predsjedništvo je zacijelo uznemireno činjenicom da su poticaj uistinu dale žene”, zaključila je Hanna-Barbara Gerl-Falkowitz za Glas Koncila.