AJA SOFIJA Vodimo vas u virtualnu šetnju jednim od simbola kršćanstva koji turske vlasti ponovno pretvaraju u džamiju Jedinstveno osmišljen prostor Aje Sofije i njezina raskošna unutrašnjost najvrjednije je ostvarenje bizantske arhitekture i s njom povezane dekorativne umjetnosti. Stoljećima je bila uzor bizantskom crkvenom graditeljstvu, a utjecala je i na osmanlijsko graditeljstvo. Tino Krvavica Aja Sofija/Foto: Filip Brala/PIXSELL Aja Sofija, veličanstvena kršćanska crkva iz šestog stoljeća koja je posljednjih 85 godina služila kao muzej, uskoro (po drugi put) postaje džamija. Prema informacijama, muslimanske molitve u simbolu Istanbula trebale bi se održavati od 24. srpnja, a za vrijeme bogoslužja kršćanski mozaici bit će prekriveni zastorima ili laserima. Pritom je iz Stranke prava i razvoja, najveće turske stranke, najavljeno da će kršćanske ikone biti otkrivene i otvorene za sve posjetitelje ostatak vremena, a ulaz će biti besplatan. Odluka o prenamjeni jednog od simbola Istanbula, a koju je duže vrijeme gurao predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, izazvala je osude diljem svijeta. Papa Franjo poručio je kako je “jako žalostan” zbog odluke, a mnogi su isticali kako monumentalna građevina pripada cijelom čovječanstvu. Glasovita crkva “Aja Sofija” (grč. Ἁγίa Σοφία – Sveta Mudrost) posvećena je 537. godine. Njezino se ime odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Ova veličanstvena crkva – “biser Carigrada” – sagrađena je u doba poznatog cara Justinijana, bizantskog vladara koji je uspio povratiti velik dio teritorija nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva. Izgradnja je započela 532. godine, a povjerena je Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Na njezinoj izgradnji dnevno je radilo oko deset tisuća radnika, a posveta je izvršena u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Menasa. Crkva Svete Mudrosti bila je najveća crkva na svijetu više od tisuću godina, sve do izgradnje seviljske katedrale. U svibnju 1453. Osmanlije su osvojile Carigrad i crkvu potom pretvorili u džamiju, te su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake. Po nalogu Kemala Atatürka 1934. godine pretvorena je u muzej i tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostaci starije Konstantinove bazilike. Enciklopedija.hr piše kako su jedinstveno osmišljen prostor Aje Sofije i njezina raskošna unutrašnjost najvrjednije ostvarenje bizantske arhitekture i s njom povezane dekorativne umjetnosti. Stoljećima je bila uzor bizantskom crkvenom graditeljstvu, a utjecala je i na osmanlijsko graditeljstvo. Od 1985. godine je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Aju Sofiju možete posjetiti i razgledati putem interneta. Na virtualnu šetnju jednim od najvećih simbola kršćanstva možete krenuti OVDJE. Fotogaleriju iz nekadašnje kršćanske bazilike možete pogledati OVDJE.
ČUDO IZMOLJENO U MEĐUGORJU Svjedočanstvo medicinske sestre: ‘Tonka je jedino živo dijete s ovom dijagnozom u Hrvatskoj, a ja znam čija je to zasluga’
UZ DANAŠNJI BLAGDAN Fra Zvjezdan Linić o Gospi Lurdskoj, ozdravljenjima u njenom svetištu i molitvi za bolesnike
PROPOVIJED NA STEPINČEVO Mons. Kutleša: Stepinac nas i danas uči kako moralni zakon i savjest staviti ispred stranačke lojalnosti
UZ DANAŠNJI BLAGDAN Fra Zvjezdan Linić o Gospi Lurdskoj, ozdravljenjima u njenom svetištu i molitvi za bolesnike
NE ZABORAVITI NA ČOVJEKA Nadbiskup Paglia: Europa ima posebnu odgovornost paziti na razvoj umjetne inteligencije