BISER CARIGRADA

FOTO Na današnji dan prije gotovo 1500 godina posvećena je crkva Svete Mudrosti – Aja Sofija!

Sve do osmanskog osvajanja 1453. godine, Aja Sofija bila je stolna crkva carigradskih patrijarha

Foto: commons.wikimedia.org

Glasovita crkva “Aja Sofija” (grč. Ἁγίa Σοφία – Sveta Mudrost) posvećena je na današnji dan 537. godine (prije 1480 godina!). Njezino se ime, naravno, odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Ova veličanstvena crkva – “biser Carigrada” – sagrađena je u doba poznatog cara Justinijana, bizantskog vladara koji je uspio povratiti velik dio teritorija nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva. Izgradnja je započela 532. godine, a povjerena je Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Na njezinoj izgradnji dnevno je radilo oko deset tisuća radnika, a posveta je izvršena u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Menasa. Prema predaji, car Justinijan je, oduševljen ljepotom Aja Sofije nakon izgradnje, kazao kako je njome uspio nadmašiti Salomonov hram u Jeruzalemu.

Crkva Svete Mudrosti bila je najveća crkva na svijetu više od tisuću godina, sve do izgradnje bazilike svetog Petra u Rimu. U svibnju 1453. Osmanlije su osvojile Carigrad i crkvu potom pretvorili u džamiju, te su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake. Po nalogu Kemala Atatürka 1934. godine pretvorena je u muzej i tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostatci starije Konstantinove bazilike.

Aja Sofija je bazilika s kupolom, postavljenom tako da ne narušava osnovni raspored longitudinalne bazilike. Unutrašnjost joj je gotovo četvrtasta tlocrta, podijeljena dvama redovima stupova na tri broda. Srednji je brod širi od bočnih i završava apsidom. Sredina crkve pokrivena je kupolom (promjer 32 metra, visina 54 metra). Glavni teret tako goleme kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri pilastra. Nad bočnim brodovima nalaze se galerije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U crkvu, pred kojom je velik atrij, ulazi se kroz dvostruki narteks. Jedinstveno osmišljen prostor Aje Sofije i njezina raskošna unutrašnjost najvrjednije je ostvarenje bizantske arhitekture i s njom povezane dekorativne umjetnosti. Stoljećima je bila uzor bizantskom crkvenom graditeljstvu, a utjecala je i na osmanlijsko graditeljstvo. Od 1985. godine je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Pogledajte fotogaleriju!

Foto: commons.wikimedia.org

Izvori: Povijest.hr, Enciklopedija.hr | Bitno.net

Objavljeno: 27. prosinca 2019.

Možda vam se svidi