Hulk

Je li dovoljno držati u ruci krunicu da bi se neku osobu definiralo katolikom? Sigurno je dovoljno kako bi se odredilo vjersko uvjerenje super strip-junaka poput Hulka, prema autoritativnom mišljenju prve američke mrežne stranice specijalizirane na tom području (www.comicbookreligion.com). Ali to nije jedini znak vezan uz lik o kojem je riječ: Bruce Banner, alter ego nevjerojatnog zelenog čovjek, vjenčao se naime s ljubljenom Betty Ross u crkvi, a obred je obavio katolički svećenik. Tu su i stotine drugih dokaza koji nedvosmisleno dokazuju dosljednost njegove vjere.

super1No, Hulk se ne čini izdvojenim slučajem među superjunacima. U smislu da u svijetu stripova Marvela i Dc Comicsa, najvećih izdavača stripova, likovi s izvanrednim sposobnostima koji izričito objavljuju svoje vjerovanje sada već čine dobar dio, a ne iznimku. Međutim, radi se o relativno novom otkriću. Ako je istina da se već 1938. u prvom pojavljivanju Supermana uz jednog osuđenika na smrt pojavio jedan redovnik, tek je prije nekoliko desetljeća religija izričito ušla u taj svijet strip junaka (i filmskih). Prije toga su autori, pozivajući se na antički svijet, ocrtavali modernu mitologiju za stvaranje i prikazivanje svojih likova, u kojima se susreće jasno pozivanje na grčku tradiciju. Mitologija koja se tijekom vremena pretvorila u jednu vrstu religijskog svijeta koji je sve više kopirao panoramu sjevernoameričke vjere.

Evolucija je bila toliko očita da je dovela do objavljivanja nekih knjiga o temi: Holy Superheroes Grega Garretta 2005. (s novim proširenim izdanjem 2008.), The Gospel According to the World’s Greatest Superhero  Stephena Skeltona i The Gospel According to Superheroes  B. J. Oropeza, obje iz 2006.  Iste te godine novine “Newsweek” posvetile su jedan članak temi vjere u stripovima sa superjunacima, kao svjedočanstvo da se preko oceana pitanje nipošto ne smatra beznačajnim. Kao potvrda tome, ubrzo je došla vijest iz Associated Pressa prema kojoj je broj stripova s kršćanskom pozadinom u zadnje vrijeme ubrzano porastao, iako ne s malom slobodom u odnosu na biblijske pripovijesti i nauk.

Sve u svemu, spol anđela, u ovom kaosu moćnih filmskih junaka, u Americi se pojavljuje manje zanimljivim u odnosu na njihovo vjersko uvjerenje. Da obnovi to zanimanje za pitanje koje je nekad smatrano tabùom, pobrinuo se upravo posljednji film o Supermanu, Željezni čovjek, koji je otvorio raspravu o religioznosti novinara Clarka Kenta.  S filmske vrpce, naime, ne samo da se potvrđuje njegova kršćanska vjera, točnije metodistička, kako je više puta vidljivo u stripovima, nego se dovodi do pogibeljnog skoka u tumačenju. Toliko da je nagnao sjevernoamerički tisak da govori čak o kristološkoj dimenziji lika.

Pretjerivanja? Možda, ali nema ih previše prema onome što kaže redatelj, Snyder: «U mnogim dijalozima — zapravo je objasnio —  pozivanje na kršćansku vjeru je izravno. Kad Jor-El, kriptonijanski otac, stavlja novorođenče u svemirsku barku da ga pošalje na zemlju, majka Lara se boji: “Bit će marginaliziran. Ubit će ga”. A muž joj odgovara: “A kako? Za njih će biti Bog”. I Kal (ime Clarka Kenta na Kriptonu) gaji sumnje, traži odgovore: “Moj je otac mislio da kad bi svijet otkrio tko sam, odbacio bi me. Bio je uvjeren da svijet nije spreman”».

super2Ali pogledajmo taj religiozni svijet superjunaka, likova obilježenih dvostrukom prirodom, ljudskom i božanskom, s moćima koje se čine da su posadašnjene verzije onih koje su pripisivane antičkim božanstvima: tamo gdje su prvi bili poročni, lažljivci i predani zadovoljavanju vlastitih volja i strasti, drugi se pojavljuju skloniji boriti se protiv nepravdi u svijetu, bahatosti lakomih, intervenirati radi uspostave trenutno izgubljenog reda i priteći u pomoć bližnjemu. Netko bi mogao  staviti na kocku poneku sličnost sa svecima, ali radije bismo se suzdržali od ulaska u to minsko polje kako bismo pretpostavljali nevjerojatne sličnosti između čuda izvršenih od ovih posljednjih (ne po njihovoj volji, nego po zagovoru) i moći, svih osobnih, onih prvih.

Prije svega treba krenuti od jedne činjenice: velik dio superjunaka su kršćani protestanti jer, iako u različitim varijantama, protestantizam je jedna od najraširenijih konfesija u SAD-u. I to unatoč tome što je jednu od dviju navedenih izdavačkih kuća, Marvel, osnovao 1939. jedan židov, Martin Goodman, i što su autori stripova većinom židovi. Ali to, prema nekima, ne bi trebalo previše čuditi, jer bi ubrzalo nesvjesnu maštu kroz lik superjunaka ostvariti dolazak onog mesije koje čekaju.

Međutim, treba ipak reći da ne nedostaju likovi koji otvoreno priznaju svoju židovsku vjeru, poput Shadowcata, koji nosi lančić s Davidovom zvijezdom. Ali najpoznatiji od svih je naravno lik Stvar, kameni alter ego Bena Grimma iz Fantastične četvorke, koji u jednoj stripu iz 2002. izgovara jednu molitvu iz židovske tradicije: Shema Yisrael. I koji u istoj priči, ispitivan od tipa kriminalca — «Ali jesi li stvarno židov?» — da se izbjegne dvosmislenost, odgovara: «Je li to nekakav problem?».

Vraćajući se na superjunake kao moguće kršćane, kao protestanti se između ostalih prikazuju Spiderman i  Captain America. O religioznosti Spidermana svaku je dvojbu 2006. otklonio glavni redatelj Marvela, Joe Quesada: «Peter Parker je uvjereni kršćanin protestant». Uostalom, često se obraća Svemogućemu. Na primjer kada, obeshrabren događajima, otvara Bibliju i kaže: «Hej Bože? Ponovno je Peter…» I ne ustručava se u nekoj drugoj prigodi postaviti mu jedno osjetljivo pitanje: «Ali zašto zlo pogađa dobre?». Dajući odgovor samo kroz površnu vanjštinu: «Ne mogu ti to reći. Ako ne, zbogom iznenađenje». Ako nije dovoljno, uvijek se može potražiti onaj put kad teta May moli Oče naš kako bi spriječila zlobnog Goblina. Kad je riječ o Stevenu “Steve” Rogersu, nekad Captain America, on do savršenstva utjelovljuje najuzvišenije ideale Amerike, i ne škrtari u očitovanju svog vjerovanja. U jednoj ne tako davnoj seriji izričito priznaje da svake nedjelje ide u crkvu sudjelovati na zajedničkoj službi.

Među protestantima je i Kiklop iz filma X-Men, iako je u ekipi najpobožniji Wolfsbane, škotski prezbiterijanac, jedan od 33 likova definiranih među “najreligioznijima” u svijetu Marvel. Istih 33 koje je u legendi Infinity crusade (1993.) otela jedna moćna božica koja ih potom koristi u osobnoj križarskoj vojni da oslobodi galaksiju od zlokobnih sila i vrati joj mir.

super5Među anglikancima se pojavljuju Nevidljiva žena i Batman. U pričama o ovom posljednjem često se pojavljuje križ koji se nalazi na zastavi Marylanda, čija Vlada je sastavljena od anglikanaca koji su uspjeli zavladati nekadašnjom katoličkom kolonijom. U stvarnosti ne nedostaju znakovi za povezati Bruce Waynea s katoličanstvom, vjerom majke, ali najpažljiviji egzegete to ne potvrđuju.

Vraćajući se na katolike tako reći „prave“, kao što je Hulk, u dugom popisu ne nedostaju iznenađenja. Selina Kyle, ili Catwoman, na primjer je katolkinja, iako ne baš najpobožnija, ali se među ostalim može pohvaliti sestrom redovnicom. Sigurnijim se čini pripisivanje katoličanstva Vindicatoru, Heather Hudson, kao što pokazuju njegov brak i naknadno obnavljanje bračnih obećanja, kao i priča u kojoj ga upravo vjera spašava u borbi s Dargilom.  Nema dvojbe, naprotiv, kod Nightcrawler iz filma X-Men, kako se čini najpobožniji i najveći praktikant od svih; u njegovim pričama pozivanje na njegovo katoličanstvo je izričito od početka te je potvrđeno i u nedavnom filmu X-Men 2. U jednom stripu iz 2007., odlazeći na vrlo opasan zadatak, povjerava da će se sjetiti svih prijatelja u molitvi, i da neće zaboraviti niti neprijatelje koje će sresti.

Unatoč imenu, junak Daredevil iz njujorške četvrti Hell’s Kitchen je katolik. Priznaje to on sam u razgovoru s Peterom Parkerom, a potvrđuje to i žena koja ga, odmah nakon vjenčanja, naziva «dobrim kršćaninom».  Osim toga, Matt Murdock (Daredevilov alter ego, glumi ga Ben Affleck) u filmu se pojavljuje kao prijatelj katoličkog svećenika. I ovdje, kao u stripu, konačni okršaj sa zločestim likom događa se u katoličkoj katedrali. Ali, ako još postoje dvojbe, Frank Miller, jedan od autora stripa, je taj koji daje imprimatur: «Zamišljam Daredevila kao katolika jer samo pravi katolik može biti odvjetnik i istovremeno oprezan».

[facebook]Želiš li i dalje biti na izvoru bitnih informacija – klikni like[/facebook]

A druge religije? Ima ih više ili manje svih, sa superjunacima i drugim likovima razvrstanih kao hinduisti, šintoisti, budisti, taoisti te muslimani. I upravo je četa ovih posljednjih obogaćena prošlog rujna jednim novim likom zahvaljujući Dc Comicsu. Radi se o Simonu Bazu, američkom Arapu libanonskih korijena, pripadniku skupine svemirske policije Zelenih lanterni. Njegova povijest počinje s njim kao djetetom koji prisustvuje rušenju Tornjeva blizanaca. Kako raste, postaje delinkvent, a onda će nešto promijeniti njegov život. Ne znamo hoće li strip pomoći ukloniti stereotipe, ali intuicija je zanimljiva.

Na kraju ovog koliko neobičnog toliko kratkog putovanja, treba se pitati ima li sve to stvarno vrijednosti. Sigurno čini se da današnji svijet ima potrebu za pozitivnim, neustrašivim i pravednim junacima, koji u vječnoj borbi između dobra i zla uvijek znaju odabrati na kojoj strani biti. I ako su iza tog odabira, više ili manje izričito, vjerski razlozi, to bolje. Budući da se nerijetko, nažalost, u stvarnosti vjera koristi za opravdavanje nepravdi i nasilja.

Gaetano Vallini

Izvor: Osservatore Romano

Prijevod: Verica Kraš Vila/Bitno.net