PITAJTE SVEĆENIKA

U čemu je razlika između katolika i kalvinista?

Kalvinisti su sljedbenici kalvinizma ili, kako ističe Opći religijski leksikon, članovi reformiranih Crkava i crkvenih zajednica. Ima ih oko 40 milijuna.

jean calvin, kalvinizam

Jean Calvin, utemeljitelj prve kalvinističke Reformirane Crkve, Foto: www.defendinginerrancy.com

Nedavno sam susreo vjernika koji za sebe kaže da je kršćanin – kalvinist? Kako se baš nismo mogli “sporazumjeti riječima” (on je iz Švicarske), nisam shvatio u čemu je razlika između katolika i kalvinista. Čitatelj, Korčula

Kalvinisti su sljedbenici kalvinizma ili, kako ističe Opći religijski leksikon, članovi reformiranih Crkava i crkvenih zajednica. Ima ih oko 40 milijuna, od Švicarske koju spominjete, pa Francuske (zemlje podrijetla njihova utemeljitelja Jeana Calvina), Nizozemske, Velike Britanije, Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, SAD-a, Kanade sve do Južnoafričke Republike. Kalvinizam je grana protestantizma zasnovana na reformacijskim načelima u 16. stoljeću i na teološkom učenju Calvina. Nastao je u Ženevi 1541. kada je Calvin tamo uspostavio prvu kalvinističku Reformiranu Crkvu, a odatle se onda širio.

Kalvinistički nauk izložen je u Calvinovom djelu “Temelji kršćanske vjere”. Obilježava ga teocentrizam (Božja veličina i svemoć), pesimističan stav prema čovjeku (ništavan i grješan), ikonoklazam (naglašena transcendencija i oprez prema idolima), te radikalno shvaćena predestinacija, tj. predodređenje.

Od katoličke se vjere razlikuje po protestantskom učenju o spasenju u kojemu su vjera, milost i Sveto pismo suprotstavljeni crkvenoj ustanovi i sakramentima, a od luteranstva se razlikuje snažno naglašenom predestinacijom. Bogoštovlje je kod kalvinista pojednostavljeno i služi se živim jezicima. Njihove su bogomolje bez oltara, slika, kipova te imaju samo propovjedaonicu.

Kod kalvinista postoje samo dva sakramenta: krštenje i Gospodnja večera (euharistija), ali odbacuju transupstancijaciju i stvarnu prisutnost Kristovu, pa se sakramenti shvaćaju simbolički. Vrijednost za njih ima samo osobna vjera. U svom učenju razlikuju i nevidljivu od vidljive Crkve: prva okuplja otkupljene vjernike kroz stoljeća i poznata je samo Bogu, a druga je zajednica onih koji ispovijedaju vjeru, naviještaju Božju riječ i primaju sakramente.

Kalvinistički moral vrlo je strog – zastupa etički rigorizam i svojevrsnu “svjetovnu askezu” (umjerenost, čednost, skromnost i poslovnost). U tom duhu, i uspjeh na poslu i u stjecanju materijalnih dobara smatra se Božjim blagoslovom kao i znakom odabranosti, jednako kao i sveukupni moralni život.

Prema kalvinističkom učenju politička zajednica, tj. država brine o javnome društvenom redu, autonomna je i pruža zaštitu crkvenoj zajednici. U nemogućnosti da sebi pomognu ili da ispune stroge zahtjeve zakona “uzvišenog i suverenog Boga, ljudska bića”, piše James W. Thomasson u “Suvremenoj katoličkoj enciklopediji”, “postaju opravdana jedino po vjeri u Krista kako je posvjedočena u Pismu. Zaslužna djela i ‘pozivanje’ na ‘duhovnu riznicu’ zasluga po pokorničkom sustavu beskorisna su jer je ‘evanđelje slave i milosti Božje’ jedino istinsko, apostolsko blago ili poklad za vjernike koje Crkva ima”, što odstupa od istina katoličke vjere koja u svom nauk ne prihvaća predestinaciju.

Izvor: Glas Koncila

Objavljeno: 8. rujna 2016.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi