Hvaljen Isus i Marija! Željela bih da mi pojasnite jednu situaciju, za koju vjerujem da nije iznimka. Naime, kako objašnjavate situaciju gdje čovjek, vjeran Bogu i njegovoj riječi, naiđe na kušnju koje je svjestan, i nastoji izaći iz takve kušnje. Moli Boga da pronađe način da kušnja prestane i da ne pada u napast, ali nekako kada se prepusti volji Božjoj, to ostaje. Ima li Božja providnost ponekad rješenje i za slučajeve koji su možda trenutno u neskladu s njegovom Riječi, a mi nismo svjesni da možda ipak u budućnosti bude drugačije. Konkretno, radi se o iskrenoj ljubavi prema čovjeku koji je rastavljen, naravno samo građanski. Od srca Vas pozdravlja…

Kušnju u svakom slučaju treba nadvladati, ali ne zaustavljajući njezin prirodan tijek, borbu, i dileme – jer ono što kušnjom nazivamo počesto je tek naše nesnalaženje. Kušnja je pobijeđena u onom trenutku kad nakon propaćenih tjeskoba, promišljanja i molitve dođemo do jasnoće što je dobro, a što zlo u našoj situaciji.

Od srca,

p. Luka Rađa