Tom je misom također obilježena stogodišnjica Medz yegherna, „Velikoga zločina“, odnosno pokolja u kojem se procjenjuje da je ubijeno oko 1.5 milijuna Armenaca – kršćana – pod Osmanskim Carstvom.

Papa je misu slavio s patrijarhom Armenske katoličke crkve, Nersesom Bedrosom XIX., a prisutan je bio i Karekin II., katolikos svih Armenaca te Aram I., katolikos Svete Stolice Cilicije.

Isus nas poziva da vidimo njegove rane, da ih dodirnemo poput Tome i izliječimo svoju nevjeru – rekao je papa Franjo u homiliji. No, iznad svega, poziva nas da uđemo u otajstvo tih rana, u otajstvo njegove milosrdne ljubavi, jer Isusove su rane – istaknuo je Papa – rane milosrđa. U njegovim ranama vidimo čitavo otajstvo Krista, pa i povijesti spasenja, te primjećujemo da se njegovo milosrđe proteže „od koljena do koljena“.

Čovječanstvo ne može ispuniti ponor zla u svijetu – to može samo Bog, što je  doista i učinio na križu – ispunio je bezdan grijeha svojim milosrđem – kazao je Papa i nastavio: Eto puta koji nam je Bog dao za izlazak iz ropstva grijehu i smrti i za ulazak u život i slobodu: Isus, raspeti i uskrsli, sa svojim ranama punima milosrđa.

Suočeni s vlastitim grijesima i velikim tragedijama u svijetu, naša savjest može biti uznemirena, ali ne očajava, jer se sjećamo Gospodinovih rana. Koji bi grijeh bio tako težak da ga Kristova smrt ne može oprostiti – upitao je retorički Papa. Pogleda upravljenog na rane uskrsloga Isusa, možemo pjevati: vječno je njegovo milosrđe. S tim riječima ustrajmo, vođeni rukom našega Gospodina i Spasitelja – potaknuo je na kraju Sveti Otac.

Radio Vatikan|Bitno.net