INTERVJU S PAPOM TIJEKOM POVRATKA IZ ARMENIJE

Došli su se žaliti Benediktu XVI. na mene, ali ih je on potjerao

“Crkva je sveta, ali mi smo grešni. Ali mi kršćani također imamo Majku Tereziju od Kalkute i puno Tereziji od Kalkute. Imamo puno služitelja u Africi, puno laika, puno svetih brakova”, rekao je Papa

Foto: www.visualhunt.com

Foto: www.visualhunt.com

Papa Franjo prilikom povratka s apostolskog pohoda Armeniji odgovorio je već tradicionalno na nekoliko pitanja okupljenih novinara. Sveti se Otac osvrnuo na nekoliko tema koje su posljednjih dana bile aktualne, osobito na Armenski genocid, đakonise, teoriju o dvojici papa te homoseksualnost.

Odgovarajući na pitanje novinara Jeana Luisa de La Vassierea iz AFP-a o tome zašto je koristio riječ “genocid” prilikom referiranja na pokolj Armenaca, Papa je primijetio kako se u Argentini uvijek koristi riječ genocid: “Nisam niti znao za drugo. U katedrali u Buenos Airesu postavili smo kameni križ kod trećeg oltara s lijeva, u spomen na Armenski genocid (…) Tek kad sam došao u Rim čuo sam za druge riječi: „Veliko zlo“ ili „velika tragedija“, ali ne znam kako to izreći na armenskom.”

Papa je također priznao kako se ta riječ, “genocid”, nije originalno nalazila u govoru koji je uputio okupljenima u predsjedničkoj palači, nego ju je on sam ubacio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U mom govoru ta riječ nije postojala, to je istina. Odgovoran sam jer sam ju dodao. Ali nakon što sam čuo ton govora armenskog predsjednika i nakon što sam ju javno izrekao prošle godine na Trgu sv. Petra, bilo bi čudno da nisam govorio barem jednako”, poručio je Sveti Otac nadodavši kako je zapravo želio ukazati na nešto drugo: “Kod ovog genocida (…) velike međunarodne sile skrenule su pogled. (…) o tome nitko ne govori. Netko mora ukazati na to i postaviti povijesno pitanje „Zašto vi, tj. vaše sile, nisu to spriječile? Ne optužujem već postavljam pitanje. Zanimljivo je to.”

‘Samo je jedan Papa’

Govoreći o temi “dvojice pape” što je teza koju je u javnost (kasnije ju opovrgnuvši) iznio mons. Georg Gaenswein, prefekt Papinskog doma, Sveti je Otac u šali poručio kako su “jedno vrijeme u Katoličkoj Crkvi bila i trojica”.

Međutim papa Franjo je zaključio kako postoji “samo jedan papa” iako nije isključio mogućnost većeg broja papa emeritusa, međutim oni bi bili samo emeritusi, zaključio je.

Sveti Otac ponovno je iskoristio priliku kako bi zahvalio papi emeritusu Benediktu XVI. za sve što je učinio za Crkvu, nazvavši ga pritom “mudrim djedom”: “Otišao sam ga posjetiti toliko puta (…) rekao sam mu u lice da je milost imati tako mudrog djeda kod kuće i on se smijao. On je za mene papa emeritus, mudri djed, čovjek koji štiti moja ramena i leđa svojom molitvom. Sjećam se jednog govora koji je uputio nama kardinalima, rekavši: ‘Siguran sam da se među vama nalazi moj nasljednik. Obećavam mu poslušnost.’ I to je i napravio.”

“Ali čuo sam, ne znam jesu li te glasine istinite, iako pašu uz njegov karakter, čuo sam da su mu neki dolazili i žalili se na novog papu, a on ih je otjerao, u pravom bavarskom stilu, uglađeno, ali ih je otjerao. Ne znam je li to istina…”, našalio se Papa.

‘Naživciralo me kad su rekli da je Crkva otvorila vrata đakonisama’

Papa Franjo također se osvrnuo i na jučer završeni Svepravoslavni sabor nazvavši ga “korakom naprijed”, zamolivši pritom Gospodina da blagoslovi Pravoslavnu Crkvu.

Sveti Otac također se osvrnuo i na pitanje njemačkog novinara o “povlačenju ekskomunikacije” ili davanju neke vrsti “rehabilitacije” za protestantskog reformatora Martina Luthera, rekavši kako smatra da njegove “namjere nisu bile loše” premda “neke metode vjerojatno nisu bile ispravne”.

Papa ga je također pohvalio zbog “nauka o opravdanju” rekavši kako se danas i katolici i protestanti slažu oko toga. Pritom je podsjetio na potpisivanje “Zajedničke izjave o opravdanju” koju su 1999. godine potpisali predstavnici Katoličke Crkve i luterana.

“Smatram da moramo moliti zajedno. Molitva je najvažnija. Zatim moramo zajedno raditi za siromašne, za progonjene, za izbjeglice, za mnoge koji pate… Moramo raditi i moliti zajedno, a teolozi moraju pokušavati i dalje zajedno proučavati… ali to je dug, dug put. Jednom sam u šali primijetio: ‘Znam kad će doći puno jedinstvo – dan nakon što Sin Čovječji dođe na zemlju'”, nadodao je.

Novinarka Cecile Chambraud iz francuskog Le Mondea pitala je Svetog Oca o đakonisama. On joj je međutim poručio kako je bio “iznenađen” kad je čuo u vijestima da je Crkva otvorila vrata ređenju žena.

“Rekli su: ‘Crkva otvara vrata đakonisama’. Stvarno? Malo me to naživciralo s obzirom da se ne radi o stvarnom stanju stvari”, izjavio je, nadodavši pritom kako je puno važnije od toga otvoriti vrata ženskoj misli u Crkvi s obzirom da je “Crkva žena Sina Čovječjega, zaručnica Kristova”.

‘Trebamo se ispričati svima, ne samo homoseksualcima”

Za kraj se papa Franjo osvrnuo na njemačkog kardinala Marxa, koji je tijekom vikenda izjavio kako bi se Crkva trebala ispričati homoseksualcima jer ih je marginalizirala.

Papa je ponovio kako je njegovo stajalište o tom pitanju čvrsto vezano uz Katekizam te je pritom rekao kako “ne možemo suditi” osobi koja je u tom stanju ali koja ima “dobru volju i traži Boga”. Također je nadodao kako se neke stvari mogu osuditi “ali ne zbog teoloških već političkih razloga” primijetivši kako su određene stvari ipak “previše uvredljive za druge”.

“Mislim da Crkva ne treba tražiti oprost samo za, kako je taj marksistički kardinal (smijeh) rekao, gay ljude koje je uvrijedila. Mora tražiti oprost i zbog siromašnih, zbog žena koje su iskorištavane, zbog djece koja su iskorištavana za rad. Mora moliti oprost i zbog tolikog oružja koje je Crkva blagoslovila. Crkva, i kad govorim o Crkvi mislim na kršćane, mora tražiti oprost za toliko loših stvari. Crkva je sveta, ali mi smo grešni. Ali mi kršćani također imamo Majku Tereziju od Kalkute i puno Tereziji od Kalkute. Imamo puno služitelja u Africi, puno laika, puno svetih brakova”, zaključio je Papa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tino Krvavica | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 27. lipnja 2016.

Možda vam se svidi