“Društvena dimenzija sastavni je dio, osim ljudske naravi, i naše vjere u Krista Isusa, kao dragocjena baština koju primamo po utjelovljenju Sina Božjega. Konstitucija Gaudium et spes podsjeća na to u 3. i 4. poglavlju drugoga dijela, posvećenima društveno-ekonomskom životu i životu političke zajednice. Također na tim područjima kršćanska vjera pruža kriterije za razlučivanje.”

Tim je riječima papa Lav XIV. danas, 4. studenoga, na Trgu sv. Petra nastavio svoj niz kateheza o konstituciji Gaudium et spes. Pritom je spomenuo da koncilski oci prije svega ističu opasnost za svjetski mir koja proizlazi iz neravnoteža povezanih s gospodarskim razvojem koji nije pravedan i ne poštuje stvoreni svijet, prenosi Vatican News.

“Riječ je o dalekovidnoj viziji koja je, nažalost, pronašla svoju potvrdu u završnom dijelu prošloga stoljeća, a još više je prepoznajemo danas. Kako bi se promijenio smjer – upozorava dokument – nije dovoljan tehnički razvoj, potrebne su mnoge reforme u strukturama društveno-ekonomskog života; potrebno je također da svi promijene način razmišljanja i životne navike.”

Sveti je Otac dodao da Gaudium et spes sažeto predstavlja kršćansko viđenje gospodarskog razvoja, koji uvijek mora biti u službi čovjeka i pod čovjekovim nadzorom te da su, više nego ikad, aktualni i pozivi na zauzimanje za uklanjanje diskriminacije na štetu najslabijih društvenih skupina i migranata.

“Rad je središte ekonomije. Radom se čovjek razvija kao osoba, skrbi za obiteljske potrebe, izražava svoj talent, sudjeluje u društvenom životu i izgrađuje bolji svijet surađujući u Božjem stvarateljskom djelu. Rad se nikada ne smije izopačiti na štetu osoba, općega dobra ili stvorenoga svijeta. Pravi je izazov svima pružiti mogućnost da stave u službu svoje sposobnosti: nisu prihvatljivi nezaposlenost, izrabljivanje i uvjeti rada koji ugrožavaju zdravlje i sam život. Radnici imaju pravo i dužnost sudjelovati u odlukama koje se odnose na njihovu djelatnost, također i u obliku udruživanja, rješavajući sukobe dijalogom i nenasilnim djelovanjem.”

Rimski je biskup spomenuo i da koncil podsjeća na jedno od temeljnih načela društvenog nauka, odnosno na opću namjenu zemaljskih dobara, te ga primjenjuje na financijsko područje:

“Svi odgovorni za takva ulaganja i za organizaciju cjelokupnoga gospodarskog života – bilo da je riječ o pojedincima, skupinama ili javnim vlastima – moraju s jedne strane paziti da se osiguraju potrebna dobra nužna za dostojan život kako pojedinaca tako i cijele zajednice; s druge strane, moraju predvidjeti buduće okolnosti i osigurati pravednu ravnotežu između sadašnjih potreba za potrošnjom, kako pojedinačnom tako i kolektivnom, i potrebe za ulaganjima namijenjenima sljedećem naraštaju.”

Papa Lav je istaknuo da politička zajednica postoji radi općega dobra, koje se sastoji u skupu onih uvjeta društvenoga života koji ljudima, obiteljima i udruženjima omogućuju i olakšavaju potpunije ostvarenje vlastitoga savršenstva te da vršenje političke vlasti uvijek mora težiti općem dobru, imajući trajno na srcu dobro cijele ljudske obitelji.

“Gaudium et spes ističe i da su politička zajednica i Crkva, svaka na svome području, međusobno neovisne i samostalne, ali i da obje, premda na različit način, služe osobnom i društvenom pozivu istih ljudi. Svoju će službu na dobrobit sviju obavljati tim učinkovitije što više budu njegovale zdravu međusobnu suradnju. Predragi, zauzimati se u gospodarstvu i politici prema tim kriterijima način je izgradnje mira. Kao što je podsjećao papa Franjo, rat je neuspjeh politike i čovječanstva, sramotna predaja i poraz pred silama zla. Nasuprot tome, politika koja se skrbi za rane naroda i za one koji trpe nepravdu pruža razloge za nadu u budućnost čovječanstva.”

Zbog toga potičem mlade da slijede primjer onih muškaraca i žena koji su na tim područjima pružili dobro svjedočanstvo. Ponavljam svoj poticaj kršćanskim zajednicama da se ponovno pokrene formacija o socijalnom nauku Crkve – zaključio je svoju današnju katehezu Sveti Otac.