Ređenje “vrsnih muževa”, poznatim pod latinskim nazivom “viri probati” jedna je od tema o kojoj će se razgovarati na Sinodi o Amazoniji, ali “definitivno nije” jedna od glavnih tema sastanka, poručio je papa Franjo u razgovoru za talijanske novine La Stampa.

U razgovoru objavljenom u petak, 9. kolovoza, Sveti je Otac poručio kako je ređenje oženjenih muškaraca za svećenike “samo točka u Radnom dokumentu (lat. Instrumentum laboris, op.a.).”

“Važne će teme biti službe evangelizacije te različiti načini evangelizacije”, prenosi Papine riječi Catholic News Agency.

Podsjećamo, Radni dokument Sinode o Amazoniji u paragrafu 129 kaže: “Ističući da je celibat dar Crkvi, tražimo da se, za udaljenije krajeve regije, ispita mogućnosti svećeničkog ređenja starijih muškaraca, po mogućnosti pripadnika autohonog stanovništva, poštovanog i prihvaćenog od strane njihove zajednice, iako možda već imaju uspostavljenu i stabilnu obitelj, kako bi osigurala sakramente koji prate i podržavaju kršćanski život.”

Također se preporučuje da Sinoda odredi “službu koja može biti dodijeljena ženama, uzimajući u obzir središnju ulogu koje one imaju u Crkvi u Amazoniji”.

Istaknuta je i inkulturacija autohtonih kultura u katoličku vjeru i liturgiju amazonske regije. Dokument tako preporuča da Crkva “prepozna duhovnost autohtonih naroda kao izvor bogatstva za kršćansko iskustvo” te poziva na dijalog s “amazonskom kozmovizijom”.

Sinoda o Amazoniji održat će se u Vatikanu od 6. do 27. listopada. Papa Franjo istaknuo je u intervjuu za La Stampu kako sinoda “nije sastanak znanstvenika ili političara”.

“Nju organizira Crkva te će imati evangelizacijsku misiju i dimenziju. Bit će to djelo zajedništva koje će voditi Duh Sveti.”

Sveti Otac istaknuo je kako je odlučio sazvati poseban susret o Amazoniji zbog njezinog “presudnog doprinosa opstanku planeta” osobito kroz proizvodnju kisika te bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

Prijetnje Amazonskoj regiji dolaze od “ekonomskih i politički interesa dominantnih sektora društva”, dodao je Papa, istaknuvši kako bi politika trebala raditi na smanjenju korupcije i preuzimanje odgovornosti za djela koja uništavaju okoliš.

Kritike Radnog dokumenta

Radni dokument naišao je i na kritike jednog dijela klera, a među njima osobito se istaknuo njemački kardinal i nekadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, Gerhard Müller.

U svojem osvrtu Müller je istaknuo kako vjeruje da su njegovi autori radili u dobroj volji za promicanjem katoličke vjere, ali i dodao kako uočava slabosti i u formi i u sadržaju.

Jedna od njegovih glavnih zamjerki dokumentu je nejasnoća pri definiranju ključnih pojmova koje dokument učestalo koristi. Među takve pojmove svrstao je: integralni razvoj, sinodalni put i Crkvu koja se otvara. Müller smatra kako uopće nije jasno što se pod tim pojmovima u dokumentu misli.

Što se tiče pitanja inkulturacije liturgije, kardinal je upozorio na važnost sakramentalnog integriteta. Inkulturacija može pomoći pri razumijevanju kulture sakramenata, ali sakramentalni znaci sami po sebi ne mogu biti promijenjeni, smatra Müller. “To ne bi bila inkulturacija, nego nedopustivo miješanje u volju Isusa koji je utemeljitelj Crkve.”

Ono što posebno nedostaje Instrumentum laborisu, prema Müllerovim riječima, je “jasno svjedočanstvo Boga koji nam se objavljuje u utjelovljenoj riječi, svjedočanstvo sakramentalnosti Crkve, te sakramenata kao objektivnih sredstava milosti, a ne pukih samoreferentnih simbola…”

“Čovjekov integritet ne sastoji se samo u jedinstvu s biološkom prirodom, nego u božanskom sinovstvu i u milošću ispunjenoj komunikaciji s Presvetim Trojstvom”, objasnio je njemački kardinal, “a ne samo u okolišu i zajedničkom svijetu.”

Ivo Džeba | Bitno.net

Tino Krvavica | Bitno.net