Papa Franjo primio je u subotu 23. listopada sudionike Međunarodne konferencije zaklade Centesimus Annus Pro Pontifice koje je pozvao na aktivno promicanje dobra, što se očituje u provođenju socijalnog nauka Crkve, izvijestila je hrvatska redakcija Vatican Newsa.

Neizvjesnost i nestabilnost u životima mnogih pojedinaca još su izraženiji zbog ekonomskog sustava koji i dalje odbacuje ljudske živote u ime boga novca, potičući pohlepu i razorne stavove prema zemljinim resursima te razne oblike nepravde, kazao je u obraćanju Sveti Otac, ponovivši apel da ne ostanemo ravnodušni. Naš odgovor na nepravdu i iskorištavanje mora biti više od puke osude, prije svega to mora biti aktivno promicanje dobra. Posvećenost zaklade istraživanju novih modela ekonomskog i društvenog razvoja nadahnuti socijalnim naukom Crkve je važna i potrebna, rekao je Papa. U tlo zagađeno dominacijom financija, moramo posijati mnogo malih sjemena koja mogu uroditi plodom u gospodarstvu koje je pravedno i korisno, humano i usmjereno na čovjeka, rekao je. Potrebne su nam mogućnosti koje mogu postati stvarnost i stvarnost koja pruža nadu. To znači da moramo provoditi socijalni nauk Crkve.

U središtu konferencije su tri riječi – solidarnost, suradnja i odgovornost. One predstavljaju tri stupa socijalnog nauka Crkve, tumačio je Papa. Nauk gleda na čovjeka, koji je po prirodi otvoren za odnos, kao vrhunac stvaranja i središte društvenog, ekonomskog i političkog reda. Na temelju toga pogleda, s brigom za ljudska bića i osjetljivošću na konkretne povijesne procese, crkveni nauk pridonosi viziji svijeta koji se suprotstavlja individualističkome svjetonazoru, jer se temelji na međusobnoj suradnji i usmjeren je na opće dobro. Istodobno crkveni nauk je u suprotnosti i s kolektivističkim vizijama koji se u današnje vrijeme pojavljuju u novom obliku, skrivene iza projekata tehnokratske standardizacije. Ovo nije samo stvar politike, kazao je Papa, socijalni nauk Crkve utemeljen je na Božjoj riječi i nastoji promicati cjeloviti ljudski razvoj na temelju vjere u Boga koji je postao čovjekom. To je razlog zbog čega ga treba provoditi, njegovati i razvijati. Postanimo ponovno gorljivi oko nauka, obznanimo ga, jer je on blago crkvene tradicije, pozvao je Sveti Otac.

Nadalje, tri središnje riječi konferencije podsjećaju nas na samo otajstvo Boga, koji nas kao Trojstvo, zajedništvo osoba, nadahnjuje da svoje ispunjenje pronađemo u velikodušnoj otvorenosti prema drugima (solidarnost), u suradnji s drugima (suradnja), kroz predanost drugima (odgovornost), istaknuo je. On nas nadahnjuje da ovo činimo u svakom aspektu našeg života u društvu, rekao je Sveti Otac.

Više nego ikad, danas smo dužni u svakoj sferi života svjedočiti brigu za druge, misliti ne samo na sebe i u slobodi se posvetiti razvoju pravednijeg društva u kojem neće prevladati sebičnost i stranački interesi. Istodobno, pozvani smo paziti da se poštuje ljudska osoba i njena sloboda te očuva njeno nepovredivo dostojanstvo. To je poslanje provođenja socijalnog nauka Crkve.

U promicanju ovih vrijednosti i načina života nerijetko idemo protiv struje. No, podsjeća Papa, sjetimo se kako nismo sami, Bog nam je blizak. S Isusom, koji nam je postao bratom, prepoznajemo u svakom muškarcu svoga brata, u svakoj ženi svoju sestru. Ovo nas univerzalno zajedništvo nadahnjuje da kao zajednica vjere spremno surađujemo sa svima za opće dobro, bez odbacivanja, isključivanja ili predrasuda. Kao kršćani, pozvani smo ljubiti ljubavlju koja nadilazi granice i ograničenja, pozvani smo biti znak i svjedoci kako je moguće nadići sebičnost, osobni i državni interes. Nadići moć novaca koja nerijetko odlučuje o tuđim sudbinama, ideološke podjele koje potiču mržnju, povijesne i kulturne barijere, a prije svega, ravnodušnost.

Ovo se može činiti nerealnom utopijom, kazao je Papa. No mi radije vjerujemo da je to san koji se može ostvariti, jer to je san trojedinoga Boga. Uz njegovu pomoć, to je san koji može postajati stvarnost i u našem svijetu, zaključio je Sveti Otac.