APSOTOLSKI POHOD

Papa u Čileu: Osjećam bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki službenici Crkve nanijeli djeci

Čileansko je srce stručnjak za obnovu i novi početak! Vi ste stručnjaci za obnovu nakon tolikih rušenja! – rekao je papa Franjo

Foto: Shutterstock.com

“Vidjevši mnoštvo“. U tim prvim riječima današnjeg evanđelja nalazimo Isusov stav kojim nas želi susresti, isto ponašanje kojim je Bog uvijek znao iznenaditi svoj narod – rekao je papa Franjo danas u svojoj propovijedi tijekom mise slavljene u parku O’Higgins u Santiagu, prvoga dana svojeg pastirskog posjeta Čileu. Prvo je Isusovo ponašanje vidjeti, gledati lica svojih – istaknuo je. Ta lica pokreću duboku Božju ljubav. Isusa nisu pokrenule ideje i pojmovi, nego lica i osobe; život je taj koji vapije za životom koji nam Otac želi prenijeti.

Vidjevši mnoštvo, Isus susreće lica ljudi koji su ga slijedili, a najljepša je stvar vidjeti da ljudi pak u Isusovom pogledu susreću odjek svojih traženja i očekivanja – rekao je Papa i dodao – iz tog se susreta rađa niz blaženstava koja su vidik prema kojemu smo pozvani hodati. Blaženstva se ne rađaju iz pasivnog ponašanja pred stvarnošću, i još manje se mogu roditi od pukog promatrača koji postaje tužan statističar koji samo bilježi ono što se događa. Ne rađaju se od nesretnih proroka koji se zadovoljavaju sijanjem razočaranja. Čak ni iz iluzija koje nam obećavaju sreću jednim “klikom”, u treptaj oka. Naprotiv – rekao je Sveti Otac – blaženstva se rađaju iz Isusovog milosrdnog srca koje se susreće sa srcima ljudi koji žele i žude za životom blaženstava; ljudi koji poznaju patnju, koji poznaju što je izgubljenost i bol koja se rađa kada se „trese tlo pod nogama“ ili kada „snovi padnu u vodu“ i kada je rad čitavog života izgubljen; ali koji još više znaju da treba biti uporan i ići dalje, i još više znaju obnavljati i počinjati ispočetka.

Čileansko je srce stručnjak za obnovu i novi početak! Vi ste stručnjaci za obnovu nakon tolikih rušenja! – rekao je papa Franjo i istaknuo – Tom srcu Isus upućuje apel; za to su srce blaženstva! Blaženstva se ne rađaju iz ponašanja koja pribjegavaju olakim kritikama ili iz jeftinih jadikovki onih koji misle da sve znaju, ali ne žele se zauzeti ničim i ni s kim, i tako završavaju zatvarajući svaku mogućnost rađanja procesa preobrazbe i obnove u našim zajednicama i životima. Blaženstva se rađaju iz milosrdnog srca koje nikada ne gubi nadu. Ono iskušava da je nada novi dan, iskorjenjivanje nepokretnosti, buđenje iz mlohavosti.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Rekavši da su blaženi siromašni, oni koji plaču, ožalošćeni, koji trpe, oni koji opraštaju – rekao je Papa – Isus je iskorijenio nepokretnost i zakočenost onih koji misle da se stvari ne mogu promijeniti, onih koji su prestali vjerovati u preobražavajuću moć Boga Oca i u svoju braću, osobito u svoju najslabiju braću, u svoju odbačenu braću. Proglasivši blaženstva Isus je odbacio negativnu rezignaciju koja nas uvjerava da se može bolje živjeti ako izbjegavamo probleme, ako bježimo od drugih, ako se skrivamo ili zatvaramo u svoje udobnosti, ako se uspavamo u konsumizmu koji smiruje. Ta nas rezignacija udaljava od svih, dijeli nas i odvaja i čini nas slijepima pred životom i trpljenjem drugih.

Blaženstva su novi dan za sve one koji i dalje ulažu u budućnost, koji i dalje sanjaju, koji i dalje dopuštaju da ih dotiče i gura Duh Božji – rekao je Sveti Otac i nastavio – Kako je dobro misliti da Isus iz Cerro Renca ili iz Puntille dolazi i govori nam: „Blaženi vi koji dopuštate da vas zarazi Duh Sveti, koji se borite i radite za novi dan, za novi Čile, jer vaše će biti kraljevstvo nebesko. “Blaženi mirotvorci, jer oni će se zvati sinovima Božjim“.

Suočeni s rezignacijom koja ugrožava naše vitalne veze i dijeli nas, Isus kaže: Blago onima koji se zauzimaju za pomirenje – rekao je papa Franjo i dodao – sretni su oni koji su sposobni uprljati ruke i raditi da bi drugi živjeli u miru. Sretni su oni koji nastoje ne sijati podjelu. Na taj nas način blaženstvo čini tvorcima mira, poziva nas da se zauzmemo kako bi duh pomirenja dobio prostora među nama. Želite li radost? Želite li sreću? Sretni su oni koji rade da bi drugi imali radostan život. Želite li mir? Radite za mir.

Ne mogu ne podsjetiti – rekao je potom Papa – na riječi velikoga pastira kojeg je imao Santiago i koji je tijekom jednog Te Deuma rekao: ”Ako želiš mir, radi za pravdu„. A ako nas netko pita što je pravda ili ako slučajno misli da se ona samo sastoji u tome da ne krade, reći ćemo mu da postoji druga pravda: ona koja traži da svaki čovjek bude tretiran kao čovjeka – rekao je papa Franjo navodeći riječi kardinala Raúla Silve Henríqueza iz njegove propovijedi tijekom Te Deuma 1977. godine.

Sijati mir, imati snage izići i promatrati lica, ići u susret onima koji su u teškoći, onima koji nisu bili tretirani kao osobe i čije dostojanstvo nije poštivano – rekao je Sveti Otac – to je jedini način na koji možemo tkati mirnu budućnost. Mirotvorac zna da mnogo puta treba pobijediti velike ambicije koje proizlaze iz  želje da se posigne ime, da se zadobije prestiž na račun drugih. Mirotvorac zna da nije dovoljno reći: neću nikoga povrijediti; dobro je ne činiti zlo, ali je jako loše ne činiti dobro.

Izgradnja mira je proces koji nas ujedinjuje i potiče da budemo kreativni i da oživimo odnose kako u bližnjem ne bismo vidjeli stranca i nepoznatog, nego sina ove zemlje – rekao je papa Franjo na kraju svoje propovijedi i zaključio – Povjerimo se Bezgrešnoj Djevici koja čuva i prati ovaj grad. Neka nam pomogne da živimo i želimo duh blaženstava kako bi se na svakom dijelu Santiaga mogalo čuti: „Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati”.

Čile je zemlja koja se poprilično razvila, ali koja ne smije zaboraviti one koji još uvijek trpe nepravde – rekao je ranije papa Franjo u svom obraćanju predstavnicima vlasti, civilnoga društva i Diplomatskoga zbora s kojima se susreo jutros po mjesnom vremenu u Santiagu, glavnom gradu Čilea.

Papa je na početku izrazio zahvalnost za sve ono što mu je ta zemlja dala u njegovim formativnim godinama, dodajući da je Čile zemlja bogate zemljopisne različitosti koja nam daje uvid u bogato kulturno višezvučje koje tu zemlju karakterizira. Govorio je zatim o velikom razvoju demokracije u toj zemlji i njezinom napretku u proteklih dvije stotine godina koliko je prošlo od proglašenja neovisnosti. Kazao je da je to bio vrlo važan trenutak jer je oblikovao njihovu sudbinu kao naroda, utemeljenom na slobodi i pravu, te da su Čileanci vremenom naučili ojačati i utvrditi san otaca utemeljitelja.

Svaka generacija mora preuzeti borbe i postignuća prethodnih generacija, dovodeći ih do još viših ciljeva – istaknuo je Sveti Otac te nastavio – Dobrotu, poput ljubavi, pravde i solidarnosti, ne može se postići jednom zauvijek, nego ih se treba ostvarivati svakodnevno. Nemoguće je zadovoljiti se s onim što je postignuto u prošlosti i samozadovoljno uživati u tome, kao da ne primjećujemo toliku našu braću i sestre koja trpe nepravde koje izazivaju sve nas – kazao je papa Franjo, ukazujući na izazov da se nastavi raditi kako bi demokracija u Čileu postala istinsko mjesto susreta za sve.

Da postane mjesto na kojem će se svi, bez iznimke, osjećati pozvanima graditi dom, obitelj i naciju – rekao je Sveti Otac te nastavio – Mjesto, dom, obitelj zvana Čile: velikodušna i gostoljubiva zemlja, koja je zaljubljena u svoju povijest, koja se zalaže za sadašnji suživot i s nadom gleda u budućnost. Papa je napomenuo da se to može ostvariti ako vlast i narod posjeduju sposobnost slušanja, naročito tamo gdje postoji velika etnička, kulturna i povijesna pluralnost koja se treba očuvati.

Nužno je slušati – istaknuo je papa Franjo – slušati nezaposlene koji ne mogu podupirati sadašnjost, a još manje budućnost svojih obitelji. Slušati autohtone narode, često zaboravljene, čija se prava i kultura trebaju zaštititi kako se ne bi izgubio taj dio identiteta i bogatstva ove zemlje. Slušati selioce koji kucaju na vrata ove zemlje u potrazi za boljim životom, ali također sa snagom i nadom da će pomoći izgraditi bolju budućnost za sve – rekao je Sveti Otac. Napomenuo je da trebamo također slušati mlade, starije i djecu, zaustavivši se na trenutak prije nego što je nastavio.

Ne mogu, a da ne izrazim svoju bol kao i svoj sram zbog nepopravljive štete koju su neki službenici Crkve nanijeli djeci. Želio bih se pridružiti svojoj braći u biskupstvu, jer je pravedno zatražiti oproštenje i učiniti svaki napor kako bi se poduprlo žrtve. Istodobno se moramo zalagati za to da se takve stvari nikad više ne bi ponovile – istaknuo je Papa.

Sveti je Otac potom rekao da se posebnu pažnju treba posvetiti rastu kulture koja se zna brinuti o zemlji kako bi se oduprla prevlasti gospodarske moći nad prirodnim ekosustavima i, posljedično, nad općim dobrom naših naroda. Duša čileanskoga karaktera izražava se kao poziv na bivanje – kazao je papa Franjo te zaključio – Poziv koji zahtijeva radikalnu opciju za život, posebno u svim onim oblicima u kojima je ugrožen.

RV | Bitno.net

Tekst nastavlja ispod oglasa


Podržite naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 16. siječnja 2018.

Možda vam se svidi