Predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije nadbiskup Rino Fisichella predstavio je 25. lipnja  u Tiskovnom uredu Svete Stolice novi Direktorij za katehezu koji, kao i prethodni direktoriji objavljeni 1971. i 1997. godine, donosi opće evangelizacijske norme za župnike i katehete. „Zadaća je kateheze učiniti razumljivim nauk Crkve i pomoći u stvaranju nove kulture“, a novi Direktorij na svojih tristotinjak stranica upravo u tome želi pomoći onima koji su uključeni u evangelizaciju, donosi CNA.

Važno je naglasiti kako su u novom Direktoriju mjesto našle i aktualne bioetičke teme, te pitanje rodnog identiteta i biološkog spola. „Bioetička pitanja izazov su katehezi i njezinoj formativnoj ulozi“, a katehisti „moraju pozorno pratiti izazove koje donose razvoj znanosti i tehnologije”, dok znanstveni razvoj mora zadržati poštovanje prema Božjoj stvaralačkoj volji i ljudskom dostojanstvu, stoji u Direktoriju.

U osobito zanimljivim paragrafima 373-378 Direktorij donosi četiri ključna elementa na temelju kojih treba promatrati bioetička pitanja.: „Bog je prvi i posljednji izvor života, od začeća do prirodne smrti; osoba je uvijek jedinstvo duha i tijela; znanost je u službi osobe; život treba biti prihvaćen u svakom stanju jer je otkupljen vazmenim misterijem Isusa Krista.“

U Direktoriju se naglašava kako znanstveni razvoj nije moralno neutralan, te kako se moralnost određenog čina „ne može temeljiti na tehničkoj učinkovitosti, korisnosti ili dominantnim ideologijama“, jer „tehnički učinkovit čin može biti u suprotnosti s dostojanstvom osobe“.

Govoreći o bioetičkim pitanjima kao što su status osobe nerođene djece, medinski potpomognuta prokreacija, definicija smrti, eutanazija, palijativna skrb, te eksperimenti na ljudskim bićima kao što su genetički inženjering i biotehnologija, Direktorij naglašava kako se nauk Crkve o bioetičkim temama temelji na razumu, ali i Božanskoj Objavi kao temelju kršćanske antropologije, jer se „Život i dobrota stvorenoga temelje se na izvornom Božjem blagoslovu: ‘I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro.’ (Post 1, 31).“

Direktorij u kontinuitetu s crkvenim učiteljstvom progovara i o genetičkom inženjeringu i pokusima koji vode u eugeniku, te naglašava kako je „važno razlikovati terapeutsku intervenciju od manipulacije“, pri čemu su dopušteni isključivo oni zahvati koji ne okrnjuju identitet i integritet ljudske osobe.

Ipak, društveno najaktualnije pitanje koje obrađuje Direktorije zasigurno je ono o „rodnom identitetu” i “filozofiji transhumanizma pri čemu genetički inženjering služi za samo-definiranje i tjelesno samo-manipuliranje na području spolnog identiteta koji se definira neovisno o genetskom nasljeđu.

„Čovjek niječe svoju narav i odlučuje kako ju on sam stvara. Nasuprot tomu, prema biblijskom govoru o stvaranju, Bog je stvorio čovjeka kao muško i žensko“, podsjeća Direktorij, potpuno u skladu s dosadašnjim naukom Crkve, ali i ističući kako je „Crkva svjesna da u vjerničkoj perspektivi, seksualnost nije damo tjelesna datost, već osobna stvarnost, vrijednost povjerena odgovornosti osobe“. Zbog svega, Crkva je svjesna složenosti situacije u kojima se nalaze pojedine osobe, te ne želi osuditi one koji se bore s izazovima, već ih želi pratiti.U Direktoriju je mjesto našla i tema ekologije odnosno zahtjev za „ekološkim obraćenjem“ u suočavanju sa sve većim i složenijim ekološkim problemima.

Predstavljajući Direktorij, nadbiskup Fisichella istaknuo je da je kontinuitet novoga Direktorija, koji je odobrio papa Franjo, u ponovnom isticanju da kateheza obuhvaća cijeli život svakog krštenika, budući da je ona susret s Gospodinom i sudjelovanje u njegovu otajstvu u našem životu. Kateheza treba ući u kaznionice, treba se susresti s migrantima, obuhvatiti osobe s invaliditetom i one najslabije, kako nitko ne bi bio ostavljen sam na svojem putu vjere.