Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete postiže posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, ovlašteno dijeli i primjenjuje blago Kristovih i svetačkih zadovoljština.

Oprost može biti djelomičan ili potpun, već prema tome oslobađa li djelomično ili potpuno od vremenite kazne koja se duguje za grijehe.

Za svaki od dana vazmenog trodnevlja Crkva daje posebne mogućnosti za potpuni oprost.

Veliki četvrtak

Podjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji:

– na Veliki četvrtak, tijekom svečane pohrane presvetoga sakramenta nakon mise Večere Gospodnje, pobožno izmoli kitice Tantum ergo (Divnoj, dakle)

Veliki petak

Podjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji:

– tijekom obreda Velikoga petka pobožno sudjeluje u klanjanju križu

– obavi pobožnost križnoga puta ili se pobožno pridruži dok ga moli sveti otac, a on ga prati putem televizije ili radija.

Velika subota

Podjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji:

– na vazmenomu bdjenju ili na godišnjicu svojega krštenja po bilo kojoj propisno odobrenoj formuli obnovi svoja krsna obećanja.

Kao što je redovito slučaj. da bi se zadobio potpuni oprost, nužno je, osim da nema nikakve privrženosti bilo kojemu, pa i lakomu grijehu, ispuniti i tri uvjeta: biti ispovjeđen, primiti euharistijsku pričest i izmoliti molitvu na nakanu Svetoga Oca.

Podsjećamo, oprost je otpuštenje vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već otpuštena po sakramentu ispovijedi, odnosno, dobivanje potpunog oprosta nije zamjena za sakrament ispovijedi.

Više o oprostima i uvjetima za njihovo dobivanje možete pročitati u Priručniku o oprostima.