Jučer je nakon šestomjesečne borbe s rakom preminuo jedan od najutjecajnijih konzervativnih mislilaca sir Roger Scruton.

Ostat će upamćen kao autor više od 50 knjiga o moralu, politici, arhitekturi i estetici, te kao jedan od intelektualaca koji se nije libio uključivati u javne rasprave braneći tekovine zapadne civilizacije pišući, između ostaloga, za Times, Spectator i New Statesman.

Što se tiče akademske karijere, bio je profesor estetike na Birkbeck Collegeu u Londonu te na povremenim akademskim položajima na Sveučilištu u Oxfordu i Sveučilištu St Andrews.

Autor je BBC-evog dokumentarca Why beauty matters (Zašto je ljepota važna) u kojem je upozorio da se suvremeno društvo našlo u opasnosti zaborava na važnost ljepote u ljudskim životima.

Kako sam kaže, konzervativcem je postao tijekom posjeta Parizu 1968. godine. U to su vrijeme u francuskom glavnom gradu prosvjedovali studenti koje je Scruton opisao kao “nepristojnu rulju samodopadnih buržujskih huligana” koji su se zalagali za “smiješne marksističke brbljarije”.

“Znao sam da želim sačuvati stvari, radije nego da ih rušim”, napisao je.

Od 1979. do 1989. pomagao je disidentima u uspostavljanju podzemnih akademskih mreža u zemljama istočne Europe (Čehoslovačka, Poljska, Mađarska) koje su bile iza željezne zavjese. Tijekom svog rada bio je praćen od strane tajnih službi te pod stalnom prijetnjom uhićenja.

Godine 1985. prognan je iz Čehoslovačke, a češka disidentkinja Bronislava Müllerová gledajući ga kako napušta zemlju zapisala je: “Između dvaju graničnih prijelaza prostirao se potpuno prazan prostor na kojem nije bilo niti jednog ljudskog bića osim jednog vojnika. Preko tog širokog praznog prostora sa svojom se malenom torbom klatio engleski filozof Roger Scruton odlazeći u Austriju.”

Za njegov mu je rad 1998. tadašnji češki predsjednik Václav Havel dodijelio najviše državno odlikovanje, baš kao i poljska vlada 2019. godine. U svojoj je zemlji godine 2016. proglašen vitezom zbog “doprinosa u polju filozofije, poučavanja i javnog obrazovanja”.

Zajedno s grupom konzervativnih mislilaca u listopadu 2017. godine sastavio je Parišku izjavu u kojoj je izražena zabrinutost vezana uz stanje europske politike, kulture i društva, te briga za stanje europskog uma.

“Patroni lažne Europe začarani su praznovjerjem u nezaustavljivi napredak. Vjeruju da je povijest na njihovoj strani, a ta ih vjera čini oholima i prezrivima, nesposobnima prepoznati mane postnacionalnoga i postkulturnoga svijeta koji izgrađuju. Štoviše, oni ignoriraju istinske izvore ljudskoga dostojanstva do kojega toliko drže – kao i mi. Ignoriraju, štoviše odbacuju kršćanske korijene Europe”, stajalo je između ostaloga u izjavi.

U studenom 2018. Scruton je imenovan savjetnikom u Ministarstvu stanovanja. S pozicije je smijenjen u travnju prošle godine nakon što je optužen za rasistički istup tijekom intervjua za New Statesman. Na dužnost je vraćen u srpnju, nakon što se časopis ispričao zato što je na krivi način predstavio Scrutonove riječi.

U jednom od svojih zadnjih tekstova, objavljenom u prosincu prošle godine u Spectatoru Scruton je napisao:

“Tijekom ove godine mnogo toga mi je oduzeto – moj ugled, moj položaj javnog intelektualca, moje mjesto u konzervativnom pokretu, moj duševni mir, moje zdravlje.

Pavši na dno u vlastitoj zemlji, uzdignut sam na vrh drugdje, i osvrćući se na slijed događaja mogu samo biti zadovoljan što sam živio dovoljno dugo da vidim kako se to događa.

Približavajući se smrti, čovjek počne shvaćati koji je smisao života. Smisao je zahvalnost.”

Ivo Džeba | Bitno.net