Grupa europskih konzervativnih intelektualaca predvođena uglednim imenima poput Rogera Scrutona, Rémija Braguea i Roberta Spaemanna objavila je prošle subote „Parišku izjavu“ koja je nastala kao plod njihova sastanka u svibnju ove godine. Povod Izjavi bila je, kako navode, zajednička zabrinutost vezana uz trenutno stanje europske politike, kulture i društva, ali prije svega briga za stanjem europskog uma.

Izjava je podijeljena u 36 točaka u kojima se prepoznaju temeljne prijetnje za Europu u sadašnjem trenutku, ali i nude smjernice za njezin oporavak.

Svojevrsni je to poziv na „europski patriotizam“ utemeljen na zajedničkim vrijednostima zemalja koje su nastale na Starom kontinentu. „Europa pripada nama, i mi pripadamo Europi. Ove zemlje su naš dom i nemamo drugog. Razlozi zbog kojih nam je Europa draga nadilaze našu sposobnost da objasnimo ili opravdamo svoju odanost“, riječi su kojima tekst započinje nakon čega slijedi analiza trenutne situacije u Europi.

Kršćanska vjera, nacionalne države i klasična tradicija Grčke i Rima, temelji su na kojima su izgrađene europske vrijednosti. Kršćanska vjera kao glavni temelj kulturnog jedinstva Europe, glavni je razlog što Europa prepoznaje jednako dostojanstvo svakog pojedinca te što je razvila poštovanje prema vrlinama poštenja, milosrđa, opraštanja, mirotvorstva. To se jedinstvo, utemeljeno na kršćanstvu, danas nastoji zamijeniti političkim jedinstvom utemeljenom na novcu, regulacijama i pseudoreligioznom univerzalizmu koji gradi Europska unija, smatraju supotpisnici.

Nasuprot europskim vrijednostima, danas se želi nametnuti koncept „krive Europe“ i to ne samo kao ispravan, nego kao neizbježan. On je utemeljen prije svega na krivoj viziji slobode, individualizmu i hedonizmu koji nisu samo narušili naš pogled na brak, nego su srca mlađih generacija kao krajnji rezultat unijeli vakuum besmisla koji se popunjava jeftinim turizmom, pornografijom i društvenim mrežama. Istovremeno dok se pogrešna vizija slobode glorificira, uskraćuju se temeljne slobode poput slobode govora i slobode savjesti.

Potpisnici se nisu propustili osvrnuti niti na goruće pitanje imigracije i multikulturalizma. Dok odaju priznanje europskim dosezima u uključivanju svih rasa religija i identiteta, smatraju kako je u novije vrijeme došlo do utopijskog odmaka od stvarnosti u ovom pogledu. „Imigracija bez asimilacije je kolonizacija“, a do prave asimilacije drugih naroda ne može doći ako su sami Europljani izgubili svoj identitet, na što utječe promicanje egalitarizma te redukcija mudrosti na puko tehničko znanje koje se apsolutizira.

Kao odgovor na trenutnu situaciju u prvome je redu nužno vratiti osjećaj vlastite duhovne veličine te obnavljanje konsenzusa o moralnoj kulturi, kako bismo bili vođeni prema životu vrlina. Prvi korak prema tome je oduprijeti se ideologiji koja želi totalizirati tržišnu logiku na sva životna područja, ističući kako tržište treba biti usmjereno prema društvenim ciljevima. Nadalje, nužna je reforma obrazovnog kurikula koji bi trebao njegovati zajedničku kulturu te postaviti uzvišenost i ljepotu za zajednički standard. Brak utemeljen na jedinstvu između muškarca i žene treba društveno vrednovati, te mudrim politikama poticati rađanje djece i brigu za djecu.

Na koncu, potpisnici pozivaju sve da im se priključe u zajedničkoj viziji Europe koju nude kao alternativu Europi bezdušne ‘solidarnosti’ unificiranog tržišta, transnacionalnoj birokraciji i plitkoj zabavi. „Kruh i igre nisu dovoljne. Odgovorna alternativa je prava Europa“, zaključak je Izjave koju su potpisali:

Phillipe Bénéton (Francuska)

Rémi Brague (Francuska)

Chantal Delsol (Francuska)

Roman Joch (Češka)

Lánczi András (Mađarska)

Ryszard Legutko (Poljska)

Roger Scruton (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Robert Spaemann (Njemačka)

Bart Jan Spruyt (Nizozemska)

Matthias Storme (Belgija)

Ivo Džeba | Bitno.net