Papa Franjo kritizirao je prošlotjednu odluku ukrajinskih vlasti koje su donijele zakon o zabrani djelovanja vjerskih organizacija koje su povezane s Ruskom pravoslavnom Crkvom. Glavna meta zakona je Ukrajinska pravoslavna Crkva (nekada poznata i kao UPC Moskovske patrijaršije) za koju vlada smatra da je instrument ruskog utjecaja.

Sveti je Otac, u nagovoru nakon nedjeljne molitve Angelusa, poručio:

“Nastavljam s tugom u srcu pratiti borbe u Ukrajini i Ruskoj Federaciji. Razmišljajući o nedavno usvojenim zakonima u Ukrajini, u meni se budi strah za slobodu moliteljâ, jer oni koji istinski mole uvijek mole za sve. Ne činiš zlo zato što moliš. Ako netko učini neko zlo svom narodu, snosi krivicu za to, ali nije mogao počiniti zlo zato što je molio. Neka se, dakle, pusti moliti one koji žele moliti u onome što smatraju svojom Crkvom. Molim vas, neka nijedna kršćanska crkva ne bude, izravno ili neizravno, ukinuta. Neka se Crkve ne dira!”

Komplicirana povijest crkve u Ukrajini

Ukrajinska pravoslavna Crkva (Moskovske patrijaršije) jedna je od nekoliko velikih kršćanskih zajednica koja djeluje na tlu ratom pogođene Ukrajine. Uz nju su godinama djelovale još dvije pravoslavne zajednice, Ukrajinska pravoslavna Crkva (Kijevske patrijaršije) te samoprozvana Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva.

Predstavnici potonje dvije zajednice, uz dva biskupa iz UPC (Moskovske patrijaršije), našli su se 2018. na “saboru ujedinjenja” te se formalno odvojili od Ruske pravoslavne Crkve. Odluku je potvrdio Carigradski patrijarh Bartolomej, udijelivši ukrajinskim predstavnicima tomos u autokefalnosti, tj. pravni akt kojom se priznaje autonomija novoosnovane Pravoslavne Crkve Ukrajine (ispravno ju je zvati i Ukrajinska pravoslavna Crkva, ali ćemo zbog razlikovanja od istoimene vjerske zajednice optužene za bliskost Moskvi, koristiti ovaj naziv). Uz Carigradsku patrijaršiju (povijesno središte istočnog kršćanstva), autokefalnost Pravoslavne Crkve Ukrajine priznale su Grčka pravoslavna Crkva, Aleksandrijska patrijaršija i Ciparska pravoslavna Crkva. Ostale autokefalne pravoslavne Crkve odbile su priznati odluku Carigrada dok je Ruska pravoslavna Crkva (kao najveća i najmoćnija pravoslavna zajednica u svijetu) prekinula sve veze s crkvama koje su podržale Pravoslavnu Crkvu Ukrajine.

Paralelna crkvena struktura, jedna vjerna Moskvi i druga Kijevu, nastavila se do danas premda je 2022. – uslijed invazije Rusije na Ukrajinu i podrške koju je ratu istaknuo moskovski patrijarh Kiril – UPC (Moskovske patrijaršije) također, barem nominalno, proglasila samostalnost od Moskve. No to ju nije spasila od posljednje odluke Ukrajinskog parlamenta koji je njeno djelovanje stavio u ilegalu.

Dodajmo da je čelni čovjek Ukrajinske pravoslavne Crkve, metropolit Kliment, istaknuo kako njegova vjerska zajednica nema veze sa “stranim centrima”, poručivši kako se zakonom, po njegovu mišljenju, cilja na crkvenu imovinu.

Uz, sada stavljenu izvan zakona, Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu te Pravoslavnu Crkvu Ukrajine, u toj europskoj zemlji još djeluje i Ukrajinska grkokatolička Crkva vjerna Rimu, koja ima značajan udio vjernika, osobito na zapadu zemlje.

Više o kompleksnoj povijesti kršćanstva u Ukrajini svojevremeno je, u našem podcastu ‘Povijesna četvrt’, govorio povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dr. sc. Trpimir Vedriš. Podcast možete poslušati ispod: