Mjesec dana nakon povijesnog posjeta pape Franje Iraku, jedan od najviših katoličkih prelata u zemlji ocrtao je svoju viziju iračkog napretka, predlažući jasnije odvajanje vjerskih institucija i države, piše Crux.

U promišljanju povijesna Papina posjeta od 5. do 8. ožujka, kaldejski patrijarh kardinal Louis Raphaël Sako nazvao je Papino putovanje “savršenom prigodom da se svi Iračani vrate, sa svojim vjeroispovijestima, sebi samima i vlastitu domoljublju”.

Navedeno podrazumijeva, ističe Sako, “zatvaranje stranice prošlosti i okretanja nove stranice pomirenja”, ojačavajući osjećaj nacionalnog bratstva, poštujući razlike, boreći se za mir, nanovo izgrađujući posrnule iračke institucije i dopuštajući izbjeglicama povratak svojim domovima.

Govoreći o važnosti ljudskoga bratstva kao temelju mirnog suživota, Sako je istaknuo kako su “Iračani, u načelu i po ustavu, građani s jednakim pravima i obvezama, a građanstvo ne može biti ograničeno na religiju, vjerovanje, regiju, rasu ili broj”.

“Državljanstvo je svačije univerzalno pravo”, rekao je i dodao: “Moramo otkriti nove obzore za naše sugrađane, kako bi svatko osjećao da je Irak njegov dom”.

U tome smislu, Sako je naveo kako je sada možda došao trenutak “za odvajanje religije od države i izgradnju građanske države, kao što je kršćanski Zapad odavno učinio, i kao što to ovih dana čini Sudan”.

Iako formalno nije islamska država, Irak je većinski nastanjen šijitskim muslimanima, a zemlja je desetljećima okovana sektaštvom koje je – iako ne postoji u ustavu – duboko ukorijenjeno u praksi.

Kršćani su u Iraku tek manjina, te su se, kao i ostale manjine, često susretali s diskriminacijom, predrasudama, nasilnim progonima, opisujući svoj status kao bivanje “građanima drugoga reda”.

U svojoj izjavi, Sako je podcrtao kako stvaranje građanske ili sekularne države “nije neprijateljsko prema religiji, nego poštuje sve religije ne uključujući religiju u politiku”.

“Mislim da je to jamstvo koegzistencije”, napisao je Sako, dodajući kako “građanski status jamči vjersku slobodu za sve Iračane jednako i štiti ljudska prava sadržana u svim međunarodnim ugovorima”.

Usredotočujući se na Papin poziv na ljudsko bratstvo, Sako je rekao kako je taj osjećaj bratstva u različitosti “cilj svih društava i religija” te bi trebao biti “ključnom točkom odbijanja ekstremizma i mržnje”.

Sako se prisjetio susreta pape Franje s pripadnicima različitih vjerskih skupina, uključujući i njegov susret s velikim ajatolahom Sayyidom Alijem al-Husaynijem al-Sistanijem.

Susrećući se s predstavnicima različitih vjerskih zajednica, Papa je demonstrirao kako su “ljudska bića djeca Božja, braća i sestre”, rekao je Sako, dodajući: “Vjera je jamstvo njihove raznolikosti, slobode i prava”.

Sako je naposljetku iznio konkretne prijedloge za napredak; prvi je uspostava obrazovanja s ciljem izgradnje bratskih veza i ojačavanja nacionalnog identiteta Iračana.

Sako je potom predložio organizaciju događanja za podizanje svijesti (poput seminara, konferencija i televizijskih emisija) o raznovrsnosti iračke kulture, s naglašavanjem onih aspekata koje su različitim skupinama u Iraku zajedničke.

Cilj navedene inicijative bio bi kultivirati poštovanje različitosti, istaknuo je Sako, napominjući: “Znatno je više onoga što nas ujedinjuje nego onoga što nas razdvaja”.

Sljedeći Sakov prijedlog podrazumijeva gradnju nacionalnog centra za međuvjerski dijalog, koji – kako je naveo – može pomoći “razmontirati fenomen fanatizma i spriječiti mlade u potpadanju pod njegov utjecaj”.

Sako je na kraju predložio i uvođenje zakona o zaštiti svetih mjesta, vjeroispovijesti i njihovih simbola: “Sigurni smo da će čovječanstvo uznapredovati zahvaljujući mnoštvu ljudi dobre volje” koji čine dobro “i u vremenima teškoća i nesigurnosti”, kako bi “širili kulturu bratstva i poštovanja općega dobra”.