VJERSKE SLOBODE

Europski parlament: Kršćani su najprogonjenija vjerska manjina u svijetu

Europska unija čini premalo kako bi zaustavila progon kršćana

Foto: www.asianews.it

Foto: www.asianews.it

U Iraku i Siriji kršćani nestaju, te i dalje ostaju najprogonjenija vjerska manjina u svijetu – neki su od zaključaka iznesenih u Izvještaju Europskoga parlamenta o vjerskoj slobodi u svijetu. Vjerske su manjine progonjene u pedeset i tri zemlje, a stanje je posebno kritično na Bliskom istoku, u Pakistanu i Nigeriji. Europska unija – istaknuto je – čini premalo.

U Siriji i Iraku drastično smanjen broj kršćana

Zbog dolaska samozvane Islamske države u Siriju i Irak, kršćanske zajednice koje na tim područjima žive već više od dvije tisuće godina mogle bi potpuno nestati. Ovaj je put na to upozorio Europski parlament, koji ističe prisilna obraćenja na islam u Iraku, u kojem je broj kršćana s 1.200.000, koliko ih je bilo ’90-ih godina, 2015. godine pao na nešto više od 250.000.

Slična je sudbina i kršćana u Siriji, gdje je njihova nazočnost s dva milijuna 2011. godine, pala na, kako se procjenjuje, između 600 i 900 tisuća. Tu posebno valja spomenuti Aleppo, gdje sada živi 60.000 kršćana, dok ih je prije rata bilo više od 400.000. Riječ je o sustavnom progonu koji obuhvaća i jezide, te neke muslimanske manjine.

Pakistan se u izvještaju spominje zbog zloporabe zakona o blasfemiji, koji predviđa smrtnu kaznu za onoga tko okleveće Muhameda. Najpoznatiji je slučaj kršćanke Asije Bibi, koja je u zatvoru od 2009. godine, ali osim nje, samo je prošle godine na temelju toga zakona osuđeno pet osoba. Još su stroža pravila na snazi u Saudijskoj Arabiji, gdje se – kako stoji u izvještaju – provodi najteže kršenje vjerske slobode u svijetu, a u kojoj se može umrijeti zbog otpadništva iz vjere, blasfemije i vračanja. U Iranu je pak u zatvorima zatočeno više od 90 kršćana, a često su i napadi na njih.

Na afričkom kontinentu najgore stanje u Srednjoafričkoj Republici

Što se tiče Afrike stanje je kritično u Srednjoafričkoj Republici, u kojoj su naoružane skupine, većinom muslimani Seleka, u razdoblju od siječnja do travnja 2015. godine ubili više o 1200 kršćana. Više od 35.000 muslimanskih civila je pak zatočeno na područjima pod nadzorom kršćanskih oružanih skupina ‘protu-balaka’. U Sudanu i u Nigeriji, u kojoj je u 12 država protektorata na Sjeveru na snazi šerijatski zakon, nemuslimani žive pod stalnom prijetnjom bičevanja i amputacijâ.

Zašto su kršćani toliko na meti? Na to je pitanje u razgovoru s novinarom naše radijske postaje odgovorila Marta Petrosillo, glasnogovornica talijanskoga ogranka zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, te istaknula više razloga. Prije svega, – kazala je – kršćani su manjina u zemljama u kojima vladaju neredi, ali i pokušaji većinske religije da oblikuje države sa samo jednom religijom. Tako, primjerice, u slučaju samozvane Islamske države, provodi se izravno nametanje usmjereno protiv svakoga tko nije musliman.

Međutim, i općenito, – dodala je Petrosillo – kršćani nisu samo progonjeni, nego su i diskriminirani na pravnoj razini. U brojnim ustavima, naime, postoje očite diskriminacije u odnosu na nemuslimane – istaknula je te spomenula pokušaje nametanja od strane fundamentalista, i to ne samo muslimanskih, nego i hinduskih u Indiji, ili pak budističkih, koji u Šri Lanki i u Myanmaru snažno pogađaju kršćansku zajednicu. Različiti su, dakle, čimbenici, u koje valja uključiti i miroljubivu narav kršćanâ, zbog kojih je ta zajednica sve više najviše progonjena.

Osvrnuvši se na kritike upućene europskim ustanovama zbog toga što premalo čine kako bi zaštitile kršćane, glasnogovornica talijanskoga ogranka zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, kazala je da doista postoje očita zakašnjenja u akcijama usmjerenima na zaštitu kršćana. Ali, – dodala je – Europska se unija zauzima; nedavno je, primjerice, imenovan izaslanik za vjersku slobodu, što je zacijelo znak i korak naprijed u poštovanju toga temeljenog prava. A u veljači je pak priznat genocid koji je samozvana Islamska država počinila nad vjerskim manjinama u Iraku i Siriji. I to je sigurno još jedan vrlo važan korak naprijed Europske unije – napomenula je Marta Petrosillo, ističući da sve to zacijelo nije dostatno, nego su potrebne i druge, sve konkretnije mjere.

RV | Bitno.net

Objavljeno: 6. srpnja 2016.

Možda vam se svidi