Predstavnike medija kroz Nadbiskupski dvor su proveli upravitelj Dvora preč. Ivica Budinšćak, nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević, statičar dipl. ing. Nenad Tepeš, arh. Ante Matić te redoviti prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pozdravljajući na početku okupljene medijske djelatnike, upravitelj Nadbiskupskog dvora preč. Budinšćak je istaknuo kako zbog sigurnosti prije nije bilo prije moguće osigurati obilazak dvora. Zahvalio je medijskim djelatnicima na dolasku i praćenju kako bi se vjernici, ali i zainteresirana javnost mogli upoznati sa razmjerima oštećenja unutrašnjosti Nadbiskupskog dvora koji nije samo mjesto stanovanja i rada zagrebačkih nadbiskupa, nego spomenik kulture duboko utkan u povijest Hrvatske i hrvatskog naroda.

Povijest Nadbiskupskog dvora okupljenim je medijskim djelatnicima ukratko prikazao prof. dr. sc. Damjanović, a o razmjerima štete govorili su nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević te statičar dipl. ing. Nenad Tepeš.
Kako su naveli, na vanjskoj fasadi vidljiva su manja oštećenja – horizontalne pukotine zidova na visini 2. kata, vertikalne pukotine svih kružnih kula od krova do tla, te su vidljiva oštećenja krovišta uslijed pada dimnjaka te dijelova južnog tornja Katedrale.

U unutrašnjosti građevine oštećenja su bitno ozbiljnija i teža. U Nadbiskupskom dvoru došlo je do značajnih pukotina na svim poprečnim nosivim zidovima u svim etažama, veličina pukotina je čak do 2 cm.

Sjeverni uzdužni nosivi zid dobio je nagib prema van (prema katedrali) koji je nastavio kretanje i u tjednu nakon potresa (ustanovljeni nagib zida više od 6 cm u odnosu na vertikalu), te ja isti osiguran od daljnjeg naginjanja pridržavanjem čeličnom konstrukcijom s vanjske strane.
Uslijed naginjanja sjevernog zida došlo je do udaljavanja zida od srednjeg nosivog zida te je posljedica propadanje svodova od opeke u hodniku koji su ozbiljno prijetili urušavanjem. U tjednu nakon potresa utvrđeno je slijeganje na 1. katu u veličini preko 1 cm, te je isto uočeno i na 2. katu.

Svodovi od opeke su osigurani od daljnjeg propadanja hitnim podupiranjem kroz sve tri etaže (prizemlje, 1. i 2. kat) uzduž cijelog hodnika Nadbiskupskog dvora.

Unutar krovišta došlo je do rušenja ili značajnog strukturnog pucanja svih dimnjaka.

Na sjevero-zapadni dio krovišta pali su dijelovi južnog tornja Katedrale te su dva kamena komada probila svod 2. kata i završila u hodniku 2. kata. Ostali kameni komadi su na sreću ostali unutar krovišta.

Krovište Nadbiskupskog dvora nagnulo se i pomaknulo prema sjeveru (prema Katedrali), krovište Alagovićeve kule u sklopu Nadbiskupskog duhovnog stola nagnulo se i pomaknulo prema zapadu (prema Katedrali) te je zid ispod krovišta Alagovićeve kule popucao i nagnuo se prema van za više od 10 cm.
Krovišna konstrukcija unutar svih kula (sve tri kružne kule, te Alagovićeva kula) pretrpila je značajna oštećenja, popucali su ili se odvojili gotovo svi kosnici, te dio glavnih horizontalnih greda. Ista su u toku hitnog osiguranja kako ne bi došlo do urušavanja.
Na više mjesta došlo je do padanja crijepova – na svim kulama uslijed popuštanja konstrukcije krova, te na mjestima padanja dimnjaka ili komada tornja.

U kapeli Sv. Stjepana Prvomučenika (koja datira iz 13. stoljeća) smještene unutar prizemlja Nadbiskupskog dvora, došlo je do napuknuća jednog od kamenih svodova, do puknuća dijela kamene rozete u zapadnom zidu, te se pojavila pukotina na svodu pored sjevernog nosivog zida. Vertikalne pukotine u istočnom zidu na južnom dijelu su se povećale u odnosu na prijašnje stanje (postojale su i prije potresa).

Osim navedenih oštećenja na nosivoj konstrukciji, oštećeni su svi pregradni zidovi na svim etažama, svi drveni svodovi 1. i 2. kata Nadbiskupskog dvora su pretrpili značajna oštećenja, kao i zidani svodovi Nadbiskupskog duhovog stola na 1. i 2. katu. Sve kule su značajno oštećenih svodova iznad svih prozora na svim etažama, pukotine se prostiru kroz cijele zidove na vanjsku stranu.

Na pitanje novinara koji su daljnji postupci u sanaciji i obnovi zgrade Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola te koliko će obnova trajati, ing. Blažević je rekao kako je faza osiguravanja zgrade od daljnjih oštećenja pri kraju nakon čega slijedi snimanje stanja te izrada mogućih rješenja sanacije i obnove. To će zasigurno potrajati nekoliko godina i ovisi o mnogim čimbenicima, kako onima koji su do sada utvrđeni tako i o onima koji će se tek utvrditi.

Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije