FT

U zemlji sa samo 4,5 milijuna stanovnika, u dva tjedna sudionici kampanje prikupili su više od 710 000 potpisa koji podupiru glasovanje o promjeni Ustava kojom bi se izričito odredilo da je brak „životna zajednica muškarca i žene“.

Pitanje istospolnih brakova postalo je vruća tema u mnogim državama Europske unije, kojoj će Hrvatska pristupiti 1. srpnja, i nailazi na reakcije u nekim konzervativnijim državama središnje i istočne Europe.

Rumunjska također raspravlja o izmjeni svoga ustava kojom bi se definirao brak kao zajednica muškarca i žene. Mađarska je to učinila prošle godine. No, nigdje to pitanje nije toliko uzburkalo duhove kao u Hrvatskoj, većinski katoličkoj bivšoj jugoslavenskoj republici.

Kampanja je potekla iz zabrinutosti roditelja zbog novog kurikuluma spolnog odgoja koji je uveden prošle godine, ali promijenila je fokus nakon što je Francuska legalizirala istospolne brakove. Voditelji kampanje u Hrvatskoj kažu da je to bilo „nametnuto“ francuskom stanovništvu usprkos značajnim protivljenjima.

Protivnici referenduma u Hrvatskoj navode da Katolička crkva financira i stoji iza kampanje koja je prošlog mjeseca mobilizirala 6000 volontera da prikupljaju potpise na više od 2000 mjesta diljem zemlje.

Tvrde da će u slučaju da inicijativa protiv istospolnih brakova bude uspješna, sljedeći korak biti pokušaj zabrane pobačaja.

“[Ti sudionici kampanje] doista su vrlo opasni, zato što imaju puno novaca,” kaže Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica za ljudska prava.

Međutim, Željka Markić, osnivačica inicijative “U ime obitelji”, niječe da Katolička crkva stoji iza nje ili da se planira nakon toga baviti pitanjem pobačaja.

Bivša novinarka i liječnica, Markić je rekla da je kampanja dobila potporu katolika i nekih župa. No, isto tako su je poduprijele druge vjerske zajednice, političke stranke i društvene skupine, s tisućama ljudi koji volontiraju bez naknade.

Opovrgnula je tvrdnje protivnika da je njena kampanja motivirana homofobijom.

„Gdje smo rekli da se bojimo ili da mrzimo ili da ne volimo [homoseksualce]? Ne mogu naći nijedan primjer za to,“ Markić je rekla listu Financial Times. „Ali jasno smo rekli da ne želimo da u Hrvatskoj istospolna veza bude definirana kao brak, zato što to nije brak“.

Sudionici kampanje prvi su koji su osigurali pravo održavanja referenduma temeljem hrvatskog zakona, nakon što su prikupili dvaput više potpisa nego što je potrebno. Ali potaknuli su i intenzivnu debatu između Sabora, Vlade i pravnih stručnjaka o tome treba li nastaviti s referendumom koji se bavi pitanjem temeljnih prava.

Zoran Milanović, socijaldemokratski hrvatski premijer, rekao je Financial Timesu da bi se „vjerojatno trebao održati referendum, ako se ispune svi preduvjeti“.

„Ali u tom slučaju ulazimo u nepoznato područje, jer se hrvatski Ustav nikada nije mijenjao na taj način“, dodao je.

Hrvatska je ukinula prijašnje  pravilo prema kojem je bila potrebna većina svih registriranih glasača da bi rezultat referenduma bio valjan, kako bi zajamčila pozitivno glasovanje na plebiscitu o članstvu u EU-u održanom prošle godine. To znači da bi ustav sada mogla promijeniti manjina stanovništva.

Neki saborski zastupnici rekli su da bi pozitivan rezultat glasovanja na referendumu trebala ratificirati dvotrećinska saborska većina – udio koji je potreban da bi Sabor izmijenio ustav – što je uzrokovalo gnjev među sudionicima kampanje.

Sabor planira raspravljati o prijedlogu kojim bi se propisalo onemogućavanje referenduma koji se tiču poglavlja ustava o temeljnim pravima. Ali za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina.

„Očekujem da će se referendum održati“, kaže Markić. „Doista mislim da bi bilo besmisleno da mjesec dana prije ulaska u EU imamo Vladu koja ne poštuje vlastiti Ustav“.

Neil Buckley

Izvor: uimeobitelji.net

[facebook]Želiš li i dalje biti na izvoru bitnih informacija – klikni like[/facebook]