Raskolnički čin: FSSPX zaredio biskupe protiv Papine volje
Danas se ponovio događaj iz 1988. kada je zbog ređenja biskupa bez dozvole Vatikana Bratstvo počinilo raskolnički čin
*Vatikan je u četvrtak, 2. srpnja objavio dekret o izopćenju članova FSSPX-a. Više o tome pročitajte OVDJE.
Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (lat. Fraternitas Sacerdotalis Sancti Pii X – FSSPX) u srijedu je u švicarskom Écôneu zaredilo četiri nova biskupa, u direktnoj neposlušnosti prema papi Lavu XIV.
Sada se očekuje službeni odgovor Vatikana koji bi mogao uključivati i formalno proglašenje raskola (šizme), na što je Rim upozoravao u danima koji su prethodili današnjem obredu.
Članovi FSSPX-a služe isključivo tradicionalnu latinsku misu (po misalu iz 1962.) te odbijaju prihvatiti dijelove Drugoga vatikanskog koncila. Prvi su put u raskol (odvojenost od Katoličke Crkve) ušli 1988. godine kada je njihov osnivač, nadbiskup Marcel Lefebvre, nakon propalih pregovora s Rimom, također zaredio četiri biskupa.
S obzirom na to da samo biskupi mogu rediti svećenike (i druge biskupe), na taj je način osiguran opstanak Bratstva. Katolička teologija uči da su ređenja koja prema od Crkve odobrenim propisima i obredima provodi katolički biskup valjana, premda su u ovome slučaju nedopuštena. Laički rečeno, osobe koje zaredi biskup, doista postaju svećenici ili (u ovom slučaju) biskupi, no trpe kanonske sankcije.
Vatikan je već ranije najavio da će oni koji sudjeluju u ređenju, najavljenom početkom godine, potpasti pod kaznu izopćenja. Radi se o kazni koju može ukinuti isključivo Rim. Tako je prvu ekskomunikaciju 2009. ukinuo papa Benedikt XVI., no kanonski status Bratstva ostao je neregularan. U jednom trenutku, za vrijeme pape Franje, činilo se kako će doći do konačnog kanonskog priznanja. Mediji su tada pisali kako će Bratstvo dobiti status osobne prelature (poput Opusa Dei), a Franjo je čak proširio pastoralne ovlasti njihovim svećenicima. No pregovori su kasnije prekinuti.
Što se tiče novih kanonskih kazni, iz FSSPX-a smatraju kako se one ne odnose na njih. Pritom se pozivaju na kanon 1323 (točka 4.), u kojem stoji kako osoba ne podliježe nikakvoj kazni ako je djelovala u stanju “prijeke potrebe”, a upravo takvom oni definiraju sadašnju situaciju.
Ređenja unatoč apelima Vatikana
Prema ranije objavljenom rasporedu, ređenja će započeti danas u 9 sati, a novi biskupi postat će Pascal Schreiber (Švicarska), Michael Goldade (Sjedinjene Američke Države), Michel Poinsinet de Sivry (Francuska) i Marc Hanappier (Francuska).
Njih će zarediti dvojica preostalih biskupa FSSPX-a Alfonso de Galarreta i Bernard Fellay (zaređena 1988.)
Podsjećamo, Vatikan je do zadnjeg časa apelirao na Bratstvo da zaustavi svoje planove. S njihovim predstavnicima još se u veljači susreo prefekt Dikasterija za nauk vjere, kardinal Víctor Manuel Fernández, a više su puta javno upozoreni na opasnost od raskola (među ostalim, to su učinili i kardinali Gerhard Müller i Robert Sarah). No iz FSSPX-a su zahtijevali da ih osobno primi sam Sveti Otac, što se nije dogodilo. Unatoč tome, papa Lav XIV. uputio im je posljednji apel na blagdan sv. Petra i Pavla, 29. lipnja.
“S očinskim srcem i svjestan odgovornosti koju mi je Gospodin povjerio kao nasljedniku apostola Petra, obraćam se Vama te, po Vama, biskupima, svećenicima, bogoslovima i vjernicima povezanima sa Svećeničkim bratstvom svetoga Pija X. Crkva prepoznaje privrženost liturgijskomu životu, zauzetost za svećeničku formaciju, apostolsku revnost i želju za vjernošću Tradiciji koje obilježavaju mnoge osobe i zajednice povezane s vašim bratstvom. Upravo je to potaknulo pažljiv i velikodušan pristup koji su moji prethodnici prema vama dosljedno pokazivali”, stoji u pismu.
“U tome duhu, ispunjen kršćanskom ljubavlju, apeliram i od svega vas srca molim: vratite se! Pozivam vas da ozbiljno razmotrite duhovno dobro vjernika, jer bi raskolnički čin koji namjeravate učiniti uskratio vjernicima zakonito, a u nekim slučajevima čak i valjano primanje sakramenata koje ljube i traže radi svojega posvećenja.”
Sveti je Otac dodao kako je “razdirati Kristovu nešivenu haljinu grijeh iznimne težine” te je još jednom zamolio Bratstvo da “odustane od naumljenog čina”.
Vrhovni poglavar FSSPX-a, don Davide Pagliarani, odgovorio je Papi dan kasnije.
Zahvalivši na njegovoj brizi, Pagliarani je, između ostalog, napisao: “Bratstvo je 1988. već proglašeno raskolničkim, zbog razloga i okolnosti koji su potpuno analogni ovima danas. No, nakon toliko godina, nas dvoje razgovaramo kao otac i sin. Vaša Svetost me očinski potiče da izbjegnem šizmu koja se, teoretski, već dogodila. Zar već Vaš stav očinske brige, koji duboko poštujem, ne predstavlja dovoljan dokaz da Bratstvo nije niti šizmatično niti neprijateljski nastrojeno prema Crkvi?”
“Molimo Vas, dajte nam svoj blagoslov”, napisao je na kraju Pagliarani.
Ovaj članak izvorno je objavljen prije početka ređenja, a izmijenjen je u skladu s novim informacijama i razvojem događaja. Više o povijesti i kontroverzama povezanima s FSPPX-om pročitajte OVDJE.